Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković je nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske danas u Zagrebu izjavio novinarima da, što se tiče Trgovske gore i odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško na Čerkezovcu, riječ je o lokaciji na Banovini, koja je šest kilometara jugozapadno od Dvora na Uni, te da je udaljena dva kilometra od bosanskohercegovačke granice.

- Ona je na brdovitom i nenaseljenom području. Tamo bi se, prema planu, skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško - kazao je Plenković.

Dodao je kako se radi o otpadu koji "vrlo malo zrači".

- Čerkezovac nije predviđen za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva koje spada u visoko radioaktivni otpad - istaknuo je Plenković.

Po njegovim riječima, tehnologija skladištenja koja bi se tamo koristila je korištena u većini drugih zemalja koje imaju nuklearne elektrane.

- Nama nije poznato da je bilo gdje došlo do bilo kakvoga incidenta ili nekakvog neočekivog ispuštanja radioaktivne aktivnosti u okolinu u zemljama koje su imale slična odlagališta. Naravno da bi se on sagradio na način da bude seizmički otporan. To je vrlo važno - kazao je Plenković.

Također bi se, naglasio je on, onemogućila bilo kakva kontaminacija podzemnih voda.

Napomenuo je da radioaktivni otpad koji bi tamo bio je čvrst, "nije niti u tekućem, niti u plinovitom stanju i ne može doći do rasipanja".

- Također, Hrvatska bi, kad bi se dogodilo da se tamo sagradi takvo odlagalište, primjenila sve moguće najviše standarde kao odgovorna  članica EU prema sebi, pa onda i prema susjednoj BiH - kazao je Plenković.

- Na slikovit način da još jednom odagnamo strahove, htio bih izložiti sljedeći argument. Kad bi neko stajao 365 dana, 24 sata, ispred zida tog odlagališta, on ne bi primio nikakvo zračenje. Naime, ono bi bilo znatno manje od bilo kakvoga zračenja koje, primjerice, svaki putnik koji zrakoplovom leti iz Evrope u Ameriku primi u jedom letu. Vrlo je važno da ove fakte imamo na umu i da o njima vodimo račiuna - kazao je Plenković.

Istaknuo je da nema Hrvatska nikakav interes niti da ugrozi sebe ni svoje stanovnike, a kamoli stanovnike susjedne drage i prijateljske Bosne i Hercegovine.

- Što se tiče ostalih tema, dotakli smo i temu sukcesije, temu imovinsko-pravnih odnosa. To su procesi koji traju i svi nadležni ministri će nastaviti razgovore i nakon ove sjednice - naveo je premijer Republike Hrvatske.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je kazala  spremnost da se na zajedničku sjednicu stave i delegiraju ova pitanja,  pokazala je i za nju je snažan iskorak po ovom pitanju "da smo spremni aktivnije raditi na iznalaženju rješenja, uz poštivanje i pravila struke".

- Na ovom pitanju rade stručni, ekspertni timovi, tako da smo danas razgovarali o tome da se nastavi suradnja po pitanju i ovih i svih drugih pitanja i da se iznalaze rješenja u duhu dobrih i prijateljskih odnosa koji su u interesu obje zemlje - zaključila je Krišto.