Ovo je bio samit o proširenju, iako nekim zemljama ta riječ ne sjeda najbolje, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković po završetku Zagrebačkog samita i istaknuo da je zapadnom Balkanu poslana poruka da ih se nije zaboravilo usprkos zdravstvenoj krizi.

Sastanak čelnika 27 zemalja članica i šest zemalja zapadnog Balkana održan je video-vezom zbog pandemije koronavirusa, javila je Hina.

"Iako se sastanak, nažalost, nije održao onako kako smo htjeli da se fizički okupimo u Zagrebu, mislim da smo u sadržajnom smislu postigli rezultate u skladu s našim i s očekivanjima naših jugoistočnih susjeda. Siguran sam da će narodi i države u našem susjedstvu cijeniti poruku koja je poslana danas iz Zagreba i svih drugih prijestolnica zemalja članica EU-a", rekao je na konferenciji za novinare hrvatski premijer Andrej Plenković, jedan od suorganizatora samita.

Zagrebačku deklaraciju prihvatilo je 27 članica EU-a te makedonski premijer Oliver Spasovski, albanski premijer Edi Rama, predsjednik Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski predsjednik Hashim Thaci.

U tekstu se nigdje ne spominje izraz proširenje, ali Plenković kaže da "ovo u biti jest samit o proširenju, osobito u svjetlu političke odluke prije dva mjeseca o otvaranju pregovora s još dvije zemlje, dvije već pregovaraju nekoliko godina, a dvije bi to htjele u budućnosti".

"Ima zemalja kojima ta riječ ne sjeda najbolje u ušima iz niza razloga, ali ono što su činjenice, su činjenice", ustvrdio je Plenković, dodavši kako, ipak, u ovom trenutku "nije realno očekivati" konkretan datum novog proširenja Europske unije.

"Europska unija želi nastaviti podržavati zemlje jugoistočne Europe na njihovu putu prema EU-u. Željeli smo poslati poruku za nastavak dijaloga Kosovo-Srbija. Hrvatska je posebice naglasila da BiH kao njezin najbliži susjed zaslužuje status kandidata za članstvo i da joj u tome treba pomoći. U tom kontekstu, naglasili smo pitanje jednakosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, posebice položaja hrvatskog naroda u pogledu legitimnog predstavljanja u najvišim institucijama BiH", poručio je Plenković.

Hrvatski premijer zauzeo se da se ovakvi sastanci između EU-a i zemalja zapadnog Balkana ubuduće održavaju barem svake dvije godine.

Plenković je izrazio zadovoljstvo što je tijekom hrvatskog predsjedanja prevladana blokada odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je istaknula da je zapadni Balkan "apsolutni prioritet za EU" i da ta regija pripada Europskoj uniji.

Ona je naglasila važnost reformi, posebice u pogledu slobode medija, "što je kamen temeljac DNK-a Europske unije i najbolji instrument za borbu protiv dezinformacija".

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel istaknuo je važnost Zagrebačke deklaracije u kojoj je još jednom potvrđena europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.

Pozdravio je i paket pomoći od 3,3 milijarde eura koje je EU namijenila zemljama regije za borbu protiv posljedica pandemije koronvirusa.