MOSTAR - Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da je odluka šefova država i vlada 27 članica EU o davanju zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora sjajan poticaj za daljnje reforme u Bosni i Hercegovini, piše Fena.
- Ovo je praktički 'lovljenje koraka' - ulazak BiH u konvoj u kojem su druge zemlje jugoistoka Europe - kazao je Plenković u razgovoru za RTV Herceg-Bosne.

Hrvatski premijer otkrio je da je na sjednici Europskog vijeća u prosincu najveće rezerve prema odobravanju pregovaračkog statusa za BiH imala Nizozemska te da je zbog toga predložio nizozemskom premijeru Rutteu da zajedno s predsjednicom Europske komisije Von der Leyen odu u Sarajevo te razgovaraju s domaćim političkim akterima nakon čega se počeo mijenjati stav Nizozemske.

Plenković je pobrojao i sve zakone koje je BiH donijela, a koje je kao uvjete EU pred nju postavila, istaknuvši da se tako stvorila kritična masa uvjeta na temelju kojih je Europska komisija mogla dati pozitivnu preporuku.

- Kada se to dogodilo onda smo tih nekoliko dana bili non-stop u kontaktu sa svima. Trebalo je proći njemački Bundestag, razgovarati s finskim premijerom, danskom premijerkom, švedskim i luksemburškim premijerom - kazao je Plenković.

Svi oni, dodao je Plenković, imali su određene rezerve prema BiH, a hrvatski premijer podsjetio je da se nizozemski premijer susreo s inicijativom oporbenih stranaka koje su u parlamentu bile protiv toga da BiH dobije pregovarački status.

Preostali uvjeti

Osvrćući se na samu odluku Europskog vijeća Plenković je kazao da se radilo na tome da se formulacija zaključaka što kasnije predstavi veleposlanicima u Bruxellesu kako bi se o tome što manje raspravljalo te da "svatko ne kiti dodatne uvjete".

- To je došlo praktički dan pred samo Vijeće što je bilo dobro i onda smo ga na samom Vijeću još popravili. Mi smo ubacili ovu rečenicu koja kaže da Europsko vijeće poziva Europsku komisiju. Ona ja ključna zato što praktički daje nalog Komisiji da krenu pripremati pregovarački okvir - pojasnio je.

Po njegovim riječima, na taj način dao se prostor BiH da ispuni i preostale uvjete, a to su novi zakon o VSTV-u, reforma Izbornog zakona koja je u proceduri te još "nekoliko točkica".

Govoreći o odnosima dviju zemalja, Plenković je ponovio kako je Bosna i Hercegovina za Republiku Hrvatsku najvažnija i najbitnija od svih zemalja.

- Želimo imati dobre, otvorene, prijateljske, dobrosusjedske odnose; stalno skrbiti o našoj ustavnoj obavezi - o Hrvatima koji žive u BiH i to kao ravnopravan i konstitutivan narod, kazao je Plenković i napomenuo da RH želi pomoći i cijeloj BiH - poručio je.

Južna plinska interkonekcija

Osvrnuo se i na sporove oko gradnje Južna plinska interkonekcija, kazavši kako Hrvati u tom projektu moraju imati ključnu ulogu.

Po njegovim riječima, cilj tog projekta je omogućiti da BiH prestane biti ovisna o dotoku ruskog plina kroz Srbiju.

-Mi smatramo da, koje god rješenje u BiH bude nađeno, to treba biti rješenje u kojem Hrvati kao konstitutivan narod, budući da plin dolazi iz Hrvatske na područje gdje žive Hrvati u BiH, moraju imati ključnu ulogu. Tu nema nikakvih dilema i zato smo podržali Dragana Čovića - istaknuo je Plenković.

Podsjetimo, američka administracija već je nekoliko puta kritizirala Dragana Čovića po pitanju projekta Južna interkonekcija, navzvavši ga glavnim kočničarem realizacije tog projekta. 

Američko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini ranije je kritiziralo Čovića zbog njegova inzistiranja da potpuno nova tvrtka radi na provedbi projekta povezivanja plinske mreže njegove zemlje i Hrvatske

Čovića je američka administracija već kritizirala nakon što je on počeo inzistirati da se projekt tzv. Južne interkonekcije odnosno povezivanja plinske mreže BiH i Hrvatske preko Hercegovine ka Zagvozdu realizira kroz uspostavu nove tvrtke čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Lider HDZ-a BiH kazao je kako je za njega neprihvatljivo da taj projekt izvodi i novim krakom plinovoda upravlja tvrtka BH Gas čije je sjedište u Sarajevu jer u njoj nema zaposlenih Hrvata, a tvrdi i kako je ona opterećena brojnim nezakonitostima u poslovanju koje tek treba istražiti.

Stajalište je SAD-a da Čovićevi zahtjevi nisu utemeljeni niti racionalni, a kritiku na njegov račun zbog toga je posebnim pismom upućenim na adrese ministara vanjskih poslova Hrvatske i BiH ranije iznio i američki državni tajnik Antony Blinken.

 Izravno ga je kritizirao i Blinkenov pomoćnik James O‘Brien tijekom prošlotjednog posjeta Sarajevu no Čović od svojih argumenata nije odustao.

Hrvatski premijer najavio je svoj dolazak u Mostar 16. travnja na otvaranje Međunarodnog sajma gospodarstva.

- Ovaj put mi imamo ulogu kao zemlja partner. Doći će veliki broj hrvatskih kompanija i ja koji sam dolazio zadnjih godina. I ovaj put ću zasigurno doći na veliko zadovoljstvo i odazvati se pozivu domaćina - rekao je Plenković.