Manifestacija 62. Šimićevi susreti posvećena stotoj obljetnici smrti Antuna Branka Šimića, nastavljena je prigodnim programom u Mostaru. Polaganjem cvijeća ispred Šimićevog spomenika te poetskim kolažom u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, sudionici su se prisjetili velikog pjesnika. 

U programu su sudjelovali učenici Osnovne škole Antuna Branka Šimića Mostar i Glazbene škole Ivana plemenitog Zajca, koji su priredili poetski recital i glazbeni program u čast pjesniku. Načelnik općine Grude, Ljubo Grizelj, istaknuo je kako je Šimićev doprinos kulturi neprocjenjiv, neovisno o tome koliko je vremena proveo u nekom mjestu.

- Mi iz Drinovaca, Gruda i zapadne Hercegovine želimo donijeti Mostaru i podijeliti naše najvrjednije – u ovom slučaju kulturu i književnost. To je dio ispunjenja naše zadaće koju smo od početka postavili. U svakom mjestu u kojem se Šimić školovao ili živio, napisao jedan stih, održimo jedan od programa. Zaslužio je našu zahvalu, rekao je Grizelj.

 Jezik je kuća bitka

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Ivan Baković, naglasio je kako manifestacija posvećena Šimiću nosi dodatnu težinu upravo zbog ovog jubileja. Ona završava u petak u Drinovcima, rodnom mjestu pjesnika, svečanom akademijom na kojoj će akademik Ratko Cvetnić govoriti o Šimićevom književnom stvaralaštvu.

- Već je pomalo izlizana rečenica da je jezik kuća bitka. Dakle, temelj identiteta. Jezik je ono po čemu se prepoznajemo, što živimo, zapravo. Antuna Branka Šimića je najbolje opisao Jure Kaštelan koji je rekao da se pojavio kao komet, ali je ostala svjetlost. Umro je dosta mlad i za života nije doživio književnu slavu. Tek nakon njegove smrti književni svijet i teoretičari književnosti su vidjeli što je značio u ono vrijeme, a mi mu danas dajemo važnost. On je ušao u kanon hrvatske književnosti, u sve čitanke i njegovo mjesto je zagarantirano. Još uvijek ima prostora, svake godine netko od poznatih književnika ili profesora književnosti otkriva neki novi sloj značenja, neki novi svijet u njegovim pjesmama. On spada u sami vrh hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti, rekao je Baković.

Preveden na 18 jezika

Ponosan je na činjenicu da su Šimićevi susreti jedna od najdugovječnijih kulturnih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Dodatna težina ovogodišnjoj manifestaciji je stogodišnjica Šimićeve smrti. 

Program je, inače, započeo još u ponedjeljak u župnoj crkvi u Drinovcima svečanom misom. Nakon mise, u dvorani u sklopu crkve, održan je harmonikaški koncert u izvedbi Marka Plavčića i Ante Milića, a potom je uslijedilo predstavljanje knjige Preobraženje glasova – Izabrane pjesme u prijevodima na svjetske jezike. Knjigu su predstavili fra Ante Marić i Damir Zorić, naglasivši njezin značaj za razumijevanje globalnog dosega Šimićeve poezije.

Povodom 100. godišnjice pjesnikove smrti, Matica hrvatska, Općina Grude i Organizacijski odbor Šimićevih susreta izdali su knjigu koja sadrži prijevode deset pjesama Antuna Branka Šimića na 18 svjetskih jezika.