Iako su Bakir Izetbegović i Dragan Čović pod pokroviteljstvom predstavnika međunarodne zajednice ‘potpisali’ izborni model po kojem bi se u Mostaru trebali održati izbori za Gradsko vijeće gotovo je sigurno, osim u slučaju dramatičnih izmjena Izbornog zakona BiH, da Mostarci neće glasovati 15. studenog. 2020. godine, za kada su raspisani općinski izbori u BiH.
Naime Izborni zakon Bosne i Hercegovine izričito propisuje da se “izbori na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini održavaju se prve nedjelje u listopadu, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskog praznika jednog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Izbore koje nije moguće održati prve nedjelje u listopadu, zbog podudaranja sa vjerskim praznikom, Središnje izborno povjerenstvo BiH zakazuje za nedjelju nakon prve nedjelje u listopadu koja se ne podudara sa vjerskim praznikom.
Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP BiH) raspisuje izbore u skladu sa ovim zakonom obavještava sve nadležne organe na svim nivoima vlasti i javnost o datumu održavanja izbora najmanje sto pedeset (150) dana prije održavanja izbora.”

Izbori u Mostaru ne mogu biti 15.11.

Pošto je Središnje izborno povjerenstvo iskoristilo mogućnost da lokalne izbore iz listopadskog termina prebaci za 15. studeni, i to zbog poznatih problema s nedostatkom financijskih sredstava  za financiranje izbora, ne postoji mogućnost za novo odgađanje izbora po istoj proceduri.
Kako je do 15. studenog ostalo manje od 150 dana, a SIP BiH još uvijek nije raspisao izbore za Mostar, evidentno je da se isti ne mogu održati na isti dan kad i izbori u ostalim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini.

Osim toga, potpis Izetbegovića i Čovića na sporazumu u Mostaru praktično ništa ne znači, jer izmjene izbornog modela za Mostar moraju se ‘amenovati’ u Parlamentu BiH, a koliko je poznato SDA i HDZ još uvijek nisu ni uputile izmjene izbornog zakona u parlamentarnu procedure.

Kada će se to dogoditi, i hoće li uopće sporazum Izetbegović - Čović imati dovoljno ruku u Parlamentu BiH još uvijek nije poznato. Pod pretpostavkom da se tako nešto i dogodi, nakon toga bi trebalo sačekati službenu objavu izmjena Izbornog zakona u Službenom glasniku. Takva procedura upućuje na to da su građani Mostara stekli pogrešan dojam i lažnu nadu da će se u studenome održati izbori u Mostaru. Evidentno je da se to neće dogoditi, te je realnije da će isteći još jedna godina do  izbora mostarskih gradskih vijećnika.

Rokovi teku, novca nema

Osim što je nepoznat datum eventualnih izbora u Mostaru, još uvijek nije potpuno sigurno da će izbori koji su zakazani za 15. studeni zaista biti i održani. Na tu opasnost ovih dana ponovo je upozorila predsjednica SIP-a BiH Vanja Bjelica-Prutina koja je rekla da nadležne institucije u BiH moraju što prije završiti procedure u vezi s usvajanjem proračuna institucija za ovu godinu
– Rokovi teku, a svi moraju biti svjesni da je, ako dođe do bilo kakvog zastoja, pod znakom pitanja i 15. studeni kao izborni dan – istaknula je Bjelica-Prutina.
Pozdravila je prošlotjedno usvajanje Nacrta proračuna u Vijeću ministara, jer je to, kako je kazala, jedan od koraka.
– Koristimo svaku priliku da apeliramo na nadležne da u što skorijem roku usvoje taj dokument i osiguraju sredstva za provođenje izbora. Očekujemo žurnost u daljnjem postupku – kazala je Bjelica-Prutina.
– S obzirom na to da proračun još nije usvojen, a da je već kraj šestog mjeseca, s obzirom i na to da nije poštovan rok iz Izbornog zakona, prema kojem su sredstava za provođenje izbora morala biti osigurana u roku od 15 dana od dana raspisivanja, a rok je istekao 22. svibnja, to je dovelo do toga da izbori ne mogu biti početkom listopada, već 15. studenog. Ako sada žurno ne budu osigurana sredstva za provođenje izbora, pod znakom pitanja je i 15. studenog . Situacija je krajnje ozbiljna i nadam se da će nadležne institucije to shvatiti i da će reagirati. Mi moramo raditi svoj posao i radimo ga, ali želimo i da drugi surađuju s nama – rekla je Bjelica-Prutina.
Praktično, ako u kratkom roku ne bude usvojen proračun BiH, koji mora također mora dobiti ‘prolaz’ u Predsjedništvu BiH i Parlamentu BiH evidentno je da će cijeli izbori zakazani za 15. studeni morati biti ponovo odgođeni.

Izbori iduće godine?

Gledajući realno ukupnu situaciju, nije nemoguće da se izbori u potpunosti odgode za 2021. godinu. Pogotovo ako uzmemo u obzir da su neki od političkih aktera javno zagovarali ideju da se općinski izbori prebace za iduću godinu, i eventualno, zajedno s njima održe i opći izbori koji se po redovnoj proceduri trebaju održati 2022. godine.

No, za takav scenarij, potrebne su dodatne izmjene Izbornog zakona BiH koje bi dozvolile takvu mogućnost, primjerice raspisivanje prijevremenih općih izbora. Ako uzmemo u obzir da su Dragan Čović i Bakir Izetbegović ‘potpisali’ da će nastaviti razgovarati o izmjenama i ostalih segmenata Izbornog zakona BiH postavlja se pitanje hoće li se zajedno s ‘mostarskim rješenjem’ u parlamentarnoj proceduri ‘pojaviti’ rješenja koja omogućavaju objedinjavanje Općih i Lokalnih izbora u 2021. godini.
Osim toga, postoji još jedan ‘debeli’ razlog zbog kojeg bi ovogodišnji izbori mogli, a možda i trebali biti odgođeni iz ‘jesenskog’ termina. A to je – pandemija koronavirusa. Jer, mnoge zemlje u okruženju odlučile su održati izbore u ljetnom periodu, upravo zbog pretpostavki da će opasnost od širenja koronavirusa na ljeto biti najmanja, a da će dolaskom hladnijeg vremena doći do drugog vala pandemije za koju se pretpostavlja da će biti puno teži nego onaj proljetni.

Nije teško zamisliti scenarij da se izbori u BiH odgode čak i na jesen i to zbog loše epidemiološke slike. Zbog toga bismo mogli reći da bosanskohercegovački izbori imaju dvije prijetnje: vlastite političare (koji ne znaju ili ne žele donijeti jasno odluku o izborim) i pandemiju koronavirusa (koja bi na kraju, u scenariju lošeg razvoja situacije, mogla presjeći sve dileme).