Žurno se mora reagirati i smanjiti doprinose, poreze i parafiskalna opterećenja na realni sektor. Vlast se bavi samo svojim primanjima

Poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine svjesni su izuzetno niskih minimalnih plaća u poslovnom sektoru, žele ih povećati, ali uz paralelno rasterećenje od obveza i nameta koje poslovna zajednica danas trpi.

Ovaj problem može izazvati ozbiljne posljedice na funkcioniranje realnog sektora u zemlji, ako se već nešto ne poduzme i promijeni, upozoravaju.

Predsjednik Udruge poslodavaca Federacije BiH Mario Nenadić podsjeća kako je opterećenje cijene rada u Bosni i Hercegovini najveće u Europi.

- Prema statistikama, druga smo najsiromašnija zemlja. To doprinosi pogoršanju standarda života i uzrokovano je ograničenim mogućnostima podizanja plata. Poslodavci su jednoglasni i to su ranijim aktivnostima predstavili vlastima i javnosti – žurno se mora reagirati i smanjiti doprinose, poreze i parafiskalna opterećenja na realni sektor. Tako bi se stvorilo povoljnije poslovno okruženje i omogućio veći iznos plata koje bi se isplaćivale izravno radnicima umjesto što taj iznos danas na pola dijele radnik i država. Nije prmjereno da polovina onoga što je radnik zaradio ide državi. Uz to, nešto što značajno utiče na cijenu rada i ukupno poslovanje realnog sektora su parafiskalni nameti. Dali smo, zbog svega navedenoga, u proceduru nekoliko propisa kojima bi se stanje popravilo, ističe Nenadić.

Kako zadržati radnike?

Poslodavci su svjesno da je u situaciji u kojoj je inflacija dosegnula maksimum, teško zadržati radnike. Zbog toga je neminovno povećanje minimalne plate i podizanje i standarda.

- Tijekom prošle godine smo pratili stanje raspoloživih proračuna u oblasti mirovinskog osiguranja. Nema dileme - fondovi su puni. I stoga je nužna potreba da se što prije uskladimo s neto platom radnika. To su pitanja za sve razine, posebno za federalnu. Išli smo korak ispred i ponudili propise koji su danas u parlamentarnoj proceduri. To su Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Prvi je usvojen, a jedna u nizu intervencija dogodila se prošlog tjedna. Drugo je u proceduri. Zastupnički dom je ostavio Vladi rok do 11. veljače za Zakon o doprinosima i porezu na dohodak kojim smo predložili da se dozvoli dodatni iznos za isplatu plata do 400 KM, a koji bi se isplaćivao s umanjenjim ili potpuno bez doprinosa. I to bi nam omogućilo da se taj iznos isplaćuje izravno prema radniku. Radimo i niz drugih propisa. Pomalo je neobično da se udruga kakva je naša bavi ovim pitanjem. To je pitanje koje bi trebalo da usklađuje, kooridnira i usuglašava vlast, navodi Nenadić.

Udruga je, napimnje, prije općih izbora prošle godine svim strankama dostavila dokument u kojemu su ih podsjetili na važnost izmjena zakona o porezima. Oko 40 propisa s konkretnim prijedlozima je sadržano u dostavljenom dokumentu, uz poziv da se što brže reagira u odnosu na šest ili sedam prioriteta koji su jasno predstavljeni. 

- Sve stranke su dale potporu prijedlozima. Radnu snagu koje je nažalost sve manje moramo zadržati, poručio je Nenadić.

Zanimljivo, ekspertica iz oblasti ekonimije Amila Pilav – Velić, smanjenje nameta na rad ne vidi kao adekvatno trajno rješenje.

- To po mom mišljenju nije adekvatno, posebice ako pogledamo preporuke MMF-a. Smatram i kako bi to dovelo do ugrožavanja fiskale stabilnosti. Rješenje je generalno, ako govorimo o akcizama i izravnim i neizravnim porezima, da se sredstva koja se od toga prikupe usmjere ka razvojnim fondovima. Ne smijemo zanemariti tu razvojnu komponentu koja bi utjecala na poslodavce i zapošljavanje novih ljudi. Potrebno nam je povećanje naknada i plata ne samo iz razloga što se borimo s inflacijom za koju vjerujem da je dostigla maksimum, već i da dugoročno zadržimo ljude i ne ugrozimo stabilnost, smatra Pilav – Velić.

Nužne su promjene

Velika opterećenja za poslodavce pogubnim vide i u Udruzi Link. Predsjednik Tomislav Majić ističe kako je današnji sustav ništa drugo do pljačka i države i gospodarstva.

- Smanjenjem dadžbina na rad cijela država će imati ekonomsku korist. Pa i svaki čovjek u njoj. Jačat će pozicija države u svijetu. Opterećenje kakvo danas imaju poslodavci u Bosni i Hercegovini ne postoji nigdje u svijetu. Ono se definitivno više ne može izdržati. Sve dobre prijedloge za rasterećenje, Vlada FBiH je u minilim godianama glatko odbijala. Doprinosi u Republici Srpskoj su oko 52 procenta, u Federaciji BiH – 73 posto, pa bismo samim izjednačavanjem opterećenja napravili važan napredak. Ozbiljna reforma nam je, dakle, itekako potrebna. Država se kao i svaka normalna treba financirati iz poreza na luksuz, a ne iz poreza na osobne dohotke, smatra on.

Pilav – Velić i Majić su uglavnom razočarani posljednjim dešavanjima na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Nakon izbora dosta govora bilo je o programima, najavljene su upravo programske koalicije i obećan rad na rješavanju egzistencijalnih problema građana, međutim čini se da su zasad svima (i dalje) prioritet imenovanja.

- Nažalost, izgleda da se vlast nastavlja baviti sama sobom umjesto građanima koji su im dali povjerenje. Kontinuirano svjedočimo nekim prekomponiranjima. Mislim da nažalost do onoga što smo mislili da se makar djelimično promijenilo 2. listopada, nije došlo. Ništa novo, sumnjam da će se nova vlast baviti egzistencijalnim problemima. Svjedoci smo trakavica koje će se sigurno nastaviti, prije svega u Federaciji BiH. Ne vidim značajan pomak ni na razini države. Nema konkretnih progamskih mjera. Cijelo vrijeme se vlasti bave imenovanjima, ističe Pilav – Velić.

- U ovome trenutku ne znam kakva će kombinacija na koncu ispasti. Ovo što je promijenjeno na razini Bosne i Hercegovine, neće se bitno odraziti na gospodarstvo i život u zemlji. Ne vjerujem da će se struktura mnogo mijenjati. Reforma poreskog sustava je nužna. To bi bilo jako bitno da se usvoji, donijelo bi dugoročno rješenje za Federaciju BiH, a potom sigurno i za Republiku Srpsku. Nemamo danas jasnu sliku za federalnu razinu. Imamo dječja prepucavanja. Kao da se osnovci igraju politike. Smiješno. Na niskim granama je politika ove zemlje, rekao je Tomislav Majić.

H. Ž.