Piše: Dragan Bradvica

Sukob interesa? Što je to? Ovako bi se najlakše mogla opisati situacija u Bosni i Hercegovini u kojoj, slično kada je u pitanju korupcija, kriminal, nepotizam i izostanak bilo kakve meritokracije, vlada potpuni kaos. Političke (kvazi)elite nikada nisu imale nikakvog interesa da urede ovo područje a još uvijek nemamo niti pojačan pritisak međunarodne zajednice jer jasno je kako samo uz njihov i pritisak žitelja ovo stanje se može mijenjati.

Sve ovo bilo je i tema jučerašnje konferencije 'Sprečavanje sukoba interesa u BiH: zakonska regulativa', koju su organizirali Transparency International BiH i Fondacija Centar za javno pravo (FCJP). Cilj je bio da posluži kao platforma za daljnju diskusiju za iznalaženje najoptimalnijeg rješenja za zakonsko reguliranje oblasti sukoba interesa u BiH a najvažnija poruka mogla bi se svesti na sljedeću rečenicu - uspostavljanje neovisnog tijela koje bi bilo sastavljano od neovisnih stručnjaka bilo bi ključno za odgovor na sukob interesa u BiH.

Nužne promjene

Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH, još jednom je samo potvrdila kako u našoj zemlji postoji potpuni kaos kada su u pitanju propisi koji reguliraju sukob interesa, a nacrt zakona koji podržava i TI već je tri godine u parlamentarnoj proceduri, dok Vijeće ministara kreira novi zakon iz te oblasti. Pojašnjenja radi, trenutni zakonski okvir koji regulira pitanje sukoba interesa na državnoj razini nezadovoljavajući je i ne predviđa efikasne mehanizme zaštite, dok se na razini Federacije uopće ne provodi od 2013.

- Trenutno stanje je da imamo povjerenstvo koja je potpuno političko tijelo koje je sačinjeno uglavnom od predstavnika Parlamentarne skupštine BiH. Ne može se apsolutno govoriti ni o kakvoj neovisnosti s obzirom da stranačke kolege odlučuju o sukobu interesa. Onda se i sami nalaze u sukobu interesa, naglasila je Korajlić.

Veliki problem je, kako nastavlja, i nedovoljan opseg osoba koje su obuhvaćene sukobom interesa, a problem predstavljaju i propisane sankcije za sukob interesa koje ne motiviraju na poštivanje zakona. Problem predstavlja i činjenica što ne postoji mehanizam kontrole imovinskih kartona niti objedinjene propise kada se govori o obavezi podnošenja imovinskih kartona za sve nositelje javnih funkcija.

Edin Šarčević, predsjednik FCJP-a, pojasnio je da ova fondacija insistira na uspostavljanju znanstvenih standarda javnog prava i na njihovu primjenu u području regulacije sukoba interesa, dodajući da bi bilo dobro primijeniti prohodan hrvatski sistem reguliranja te oblasti.

- BiH predstavlja krizno područje jer je u pitanju strukturirana država u kojoj se vladavinom uime naroda pokušavaju pokriti i prekriti sve nezakonitosti. Nadam se kako će ponuđeni zakon omogućiti pravni okvir da se u posebnim procedurama takva struktura dovede pod kontrolu, istaknuo je Šarčević.

Kandidatski status

Damir Arnaut, zastupnik Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, podvukao je da je zakon o sukobu interesa toliko sada aktuelan da je posebno podcrtan i u Mišljenju Europske komisije za članstvo BiH, gdje reforma oblasti sukoba interesa predstavlja jedan od 14 prioriteta naglašenih. Arnaut kaže kako je jasno da BiH dok god ne dobije novi zakon o sukobu interesa, u kojem će biti jasno preciziran neovisni mehanizam koji će vršiti kontrolu nad javnim dužnosnicima, BiH nije ni blizu gdje bi trebala biti zemlja koja ima kandidatski status.

Majda Uzelac, tajnica Povjerenstva za sukob interesa Republike Hrvatske, pojasnila je da je bh. zakon o sukobu interesa koji je u parlamentarnoj proceduri vrlo sličan onom u Hrvatskoj i najvažniji pomak u zakonu je osnivanje samostalnog i nezavisnog tijela kakvo postoji u Hrvatskoj.

- Rezultati su veoma dobri, a uvjeti koji su propisani hrvatskim zakonom propisani su i ovim prijedlogom u BiH i oni su se već pokazali kao dovoljni da tijelo funkcionira kao samostalno i neovisno, poručila je Uzelac.