POLJOPRIVREDA BI MOGLA BITI SPAS: Rast izvoza poljoprivrednih proizvoda od skoro 20 posto!
Piše: Dragan Bradvica
Gotovo da nema područja života koje pandemija koronavirusa nije žestoko pogodila te će oporavak trajati u najboljem slučaju dvije godine.
Visoki politički dužnosnici kao i stručnjaci upozoravaju da ćemo ekonomski rast i broj zaposlenih koji smo imali prije krize teško moći očekivati barem do 2022. godine što samo po sebi govori o razmjeru ekonomskih problema.
Iako su vlasti u pravilu kasnije sa mjerama spasa, one su u najvećoj mjeri ipak donijete ali njihove efekte tek ćemo mjeriti jer je još uvije neizvjesno na koji način će izgledati otvaranje zemlje, hoćemo li i koliko imati turista, kada će Njemačka i Italija krenuti put oporavka i povećanja uvoza.
U svemu tome naša zemlja bi se trebala okrenuti onim branšama za koje imamo komparativne prednosti kao i što većem kupovanje domaćih proizvoda a upravo tu dolazimo do poljoprivrede. Branša koja godinama u BiH sve više tone mogla bi doživjeti novi 'procvat' i biti jedan od glavnih kotača oporavka.
Značajan rast
Podaci Agencije za statistiku BiH jasno ukazuju da je izvoz hrane porastao je tijekom pandemije i jedna je rijetkih djelatnosti koje bilježe pozitivan bilancu tokom krize.
Tako smo u razdoblju siječanj-travanj izvezli hrane i živih životinja u vrijednosti 196,5 milijuna maraka, što je 19,4 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Najveći rast u protekla četiri mjeseca imao je izvoz kave, čaja, kakaa i začina za 44,5 posto na 12,7 milijuna maraka Visok rast zabilježila je domaća mlinsko-pekarska industrija te je rast žitarica i proizvoda od žitarica imao povećanje u odnosu na prošlu godinu od 35,7 posto, a imao je ukupnu vrijednost za četiri mjeseca od 30,9 milijuna maraka. Nije neočekivano da je najveći rast zabilježen kod izvoza mesa i mesnih proizvoda, kao rezultat obnovljenog izvoza svježeg i rashlađenog mesa u Tursku.
Izvoz je bezmalo 2,5 puta veći nego prošle godine i za četiri mjeseca ove godine dostigao je vrijednost od 34,9 milijuna maraka. Najviše novca pak zarađeno je na izvozu voća i povrća koji je imao vrijednost od 49,7 milijuna maraka, a i ovdje bilježimo rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine od 2,2 posto.
Treba svemu dodati kako kod određenih proizvoda bilježimo pad a najveći je zabilježen kod šećera - izvoz je više nego prepolovljen, a iznosio je svega 2,7 milijuna maraka.
Velika mogućnost
Poljoprivreda u BiH je posljednje desetljeće imala niz problema, a najveći nerazumijevanje države te liberalizacija bh. tržišta. Zbog toga smo vrlo često poljoprivrednike i traktore viđali ispred zgrada vlada a ne na njivama. Uz to, sela su sve praznija i praznija – što zbog migracija u urbane centre što zbog iseljavanja iz BiH. Tako službeni podaci Agencije za statistiku pokazuju da smo u oblasti 'poljoprivreda, šumarstvo i ribolov' imali tek 19.677 osoba s prosječnom plaćom od 810 maraka. Sve ovo itekako bi se moglo promijeniti jer su se u ovoj krizi mnogo odlučili okrenuti poljoprivredi, prvenstveno za vlastite potrebe, a i sve razine vlasti su podigle poticaje, dale na korištenje zemljišta u njihovom vlasništvu…
Prvi cilj razvoja poljoprivrede trebalo bi biti zadovoljavanje domaćih potreba, odnosno da bh. proizvođači budi konkurentni a žitelji sve više i više kupuju bh. proizvode. Nadalje, s obzirom na resurse s kojima raspolažemo jasno je da uz adekvatnu pomoć države (prvenstveno ulaganjem u modernu tehnologiju, pomoć radnicima, veći poticaji…) itekako možemo sljedećih godina povećati i izvoz.
Jasno je da se primjerice sa zemljama EU ne možemo mjeriti niti po razini pomoći i poticaja niti po razini plaća ali svakako naši proizvodi mogli uzeti manji dio tržišta što bi za bh. izvoznike značilo vrlo mnogo. S druge pak strane, ako znamo da je bez posla ostalo oko 35 tisuća naših žitelja jasno je da adekvatnim strategijama i jasnim planovima dio tih ljudi možemo i trebamo usmjeriti na poljoprivredu, gdje će imati sigurno i dobro plaćeno radno mjesto. Bez toga sve gore pobrojano ostati će tek još jedna neiskorištena mogućnost.