Polovina tužiteljstava u BiH za tri godine nije pokrenulo nijednu istragu za kaznena djela visoke korupcije, pokazala je analiza koju je Transparency International u BiH predstavio u Sarajevu. Tek jedan od devet tužitelja koji rade na predmetima gospodarskog kriminala i korupcije tijekom 2023. godine pokrenuo je istragu za visoku korupciju. 

Loše pokazatelje rada pravosuđa na suzbijanju visoke korupcije upotpunjuje činjenica da u devet od ukupno 18 tužiteljstava u BiH (Županijsko tužiteljstvo BPŽ, Županijsko tužiteljstvo ZHŽ, Županijsko tužiteljstvo HBŽ, Županijsko tužiteljstvo PŽ, OJT u Prijedoru, OJT u Banjoj Luci, OJT u Doboju, OJT u Bijeljini i OJT u Istočnom Sarajevu), nije pokrenuta niti jedna istraga za kaznena djela visoke korupcije u razdoblju od 2021. do 2023.

Blage kazne

Iako se očekivalo da odgovornost za procesuiranje visoke korupcije u RS sa okružnih bude prenesena na Posebni odjel Republičkog javnog tužiteljstva, činjenica da je i ova institucija u periodu od tri godine imala samo četiri prijave u radu i tri optužnice za visoku korupciju, govori o generalnom nedostatku rezultata.

Osim toga što se korupcija ne procesuira, kaznena politika za ova najozbiljnija kaznena djela je suviše blaga, pa su sudovi u BiH od 2021. do 2023. u okviru 18 osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije izrekli kaznu zatvora u tek 11 slučajeva, dok je u sedam presuda izrečena uvjetna osuda, analiza TI BiH.

Ovi podaci predstavljeni su u 'Analiza efikasnosti procesuiranja visoke korupcije' koja je predstavljena tijekom konferencije 'Kako do uspješnijeg procesuiranja predmeta korupcije' održanoj u Sarajevu. Veleposlanik Norveške u BiH Olav Reinertsen kazao je na otvaranju konferencije da civilno društvo ima ključnu ulogu u praćenju vlasti, informiranju žitelja i osiguravanju implementacije zakonskih odredbi.

- Nakon desetljeća ulaganja i učenja, nastavljamo svjedočiti ključnoj ulozi koju civilno društvo ima u praćenju rada vlasti, informiranju žitelja i osiguravanju primjene zakona. Vladavina prava se ne odnosi samo na institucije i nove zakone, već i na ljude koji ih provode i poštuju. To zahtijeva kontinuirani nadzor, odgovornost i posvećenost postizanju višeg kvaliteta i veće efikasnosti, izjavio je Reinertsen.

Stanje potpune institucionalne zarobljenosti pravosuđa

- Dijagnoza stanja u pravosuđu već je godinama ako ne i desetljećima jasna – stanje potpune institucionalne zarobljenosti pravosuđa od strane političkih elita i organiziranog kriminala koji djeluju u simbiozi. Nažalost, kao reakciju na taj kompleksan problem, imamo fingiranje pravosudne reforme, što sasvim očekivano za posljedicu ima dalje pogoršanje stanja u pravosuđu, naveo je u toku svog obraćanja Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH.

Visoka korupcija u BiH se uglavnom ne procesuira, a kad se to i dogodi, pravosuđe u BiH pretežno rješava sitne slučajeve, dok velike korupcijske afere prolaze često bez odgovora, a sve to prati neproporcionalno blaga kaznena politika. Takva situacija, osim što ozbiljno podriva povjerenje u pravosuđe koje obiluje aferama, dovodi do razaranja institucija, uspostavljanja potpune političke i klijentelističke kontrole nad njima, što u konačnici vodi do krajnjeg rušenja koncepta vladavine prava, jedna je od poruka konferencije.

Prezentirani rezultati rada pravosuđa u procesuiranju kaznenih djela korupcije samo potvrđuju nalaze istraživanja Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2023., koje pokazuje da BiH ima najnižu ocjenu u regiji zapadnog Balkana i značajno je u padu po stupnju percepcije korupcije, izgubivši sedam CPI bodova u posljednjem desetljeću.

Konferencija, koju je organizirao Transparency International BiH u sklopu projekta SMART Balkan koji financira Ministarstvo vanjskih poslova Norveške, okupila je predstavnike pravosuđa i druge relevantne aktere s ciljem razvijanja konkretnih rješenja za efikasnost pravosudnih procesa u BiH.