Najavljena minimalna plaća poslodavcima nije i nikada ne bi smjela biti najveći problem, već je problem dugotrajna i iscrpljujuća borba za ukidanje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja ili, barem, njihovo smanjenje, pojašnjava Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH, koji je dodao da istovjetne probleme imaju i oni koji primaju minimalne, kao i oni koji imaju nešto više plaće, koji su se školovali i obučavali da bi bili adekvatno plaćeni.

Nužne fiskalne reforme

- Vlast, poslodavci i sindikati definitivno će morati uspostaviti zapostavljeni ekonomsko-socijalni dijalog kako bismo u najskorije vrijeme dobili najavljeni set fiskalnih reformi, smanjenje parafiskalnih opterećenja i počeli ozbiljne razgovore o podizanju standarda radnika u realnom sektoru u FBiH, dodao je Nenadić, koji tvrdi da su jedino poslodavci dosljedni u razgovorima o poboljšanju ozračja te se sastaju s predstavnicima vlasti različitih razina no bez rezultata i to, kako kaže, zbog izostanka povezanosti između poslodavaca, vlasti i sindikata - i horizontalne i vertikalne, a koja je nužna.

- Vlast je imala vremena od dana kada je formirana i vjerujemo da ćemo dobiti fiskalne propise 1. srpnja ove godine, što je najavljeno. S vlastima imamo ad hoc bilateralne susrete, ali izostaju ključni susreti kroz Ekonomsko-socijalno vijeće ili neki drugi oblik dijaloga gdje bi sjeli vlast, poslodavci i sindikati, dodao je.

Govoreći o iznosu minimalne plaće koju bi poslodavci mogli podnijeti, Nenadić ističe da sve ovisi o setu fiskalnih reformi.

- Ako je to plaća koju treba definirati na trenutno stanje, nema puno prostora za povećanje u odnosu na ono što je Vlada FBiH nedavno usvojila. No, ako sjednemo i uradimo ono što su poslodavci davno predložili, a to su značajne reforme u fiskalnoj politici, onda možemo vidjeti koji je to prostor koji je realan i u okviru kojeg se poslodavci mogu kretati kako bi omogućili više plaće za svoje radnike, dodaje on ukazujući na osobit značaj i parafiskalnih nameta.

3.200 parafiskalnih nameta

-Njih je 3.200. Kad uzmete fiskalne namete i obveze, na 1.000 KM isplaćene plaće dužni ste još oko 760 KM samo fiskalnih opterećenja, a tu su i parafiskalna opterećenja, gdje su enormno visoke obveze iz oblasti zdravstvenog osiguranja. Jedina smo država u Europi gdje poslodavac plaća 42 dana obaveznog bolovanja za svoje radnike, ukazuje Nenadić.

U osvrtu na problem nedostatka radne snage, koji je trenutno, kako kaže, jedno od ključnih pitanja u funkcioniranju gospodarstva i realnog sektora u FBiH, iznio je podatak da je na evidencijama u FBiH više od 270.000 nezaposlenih osoba.

- Tvrdimo da među njima nema više od 35 - 40.000 aktivnih tražitelja posla. Najveći broj je na evidenciji zbog zdravstvenog osiguranja i nekih oblika socijalnog osiguranja. To stvara jedan privid, krivu sliku, a stvara ogromne troškove. To se mora pod hitno mijenjati, poručuje Nenadić i pojašnjava da interes poslodavaca nije da itko izgubi pravo na zdravstveno osiguranje jer su spremni podržati inicijativu “zdravstvo za sve”, a ciljem da na evidenciji nezaposlenih budu osobe koje žele raditi.