Piše: Dragan Bradvica

Vladavina prava, pravna država, puno poštivanje zakona i slične fraze bezbroj puta u posljednjih dvadesetak godina mogli ste čuti iz usta najviših dužnosnika Europske unije i zemlja članica kada su govorili o stanju na zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini.

Ništa nisu pogriješili, toga u poratnoj BiH u biti nikada nije ni bilo – ovdje se na očigled cjelokupne javnosti poslovi teški bukvalno stotine milijuna maraka namještaju članovima obitelji, kumovima i prijateljima, a u zatvore se ide jer se sasječe metar drva kako bi se moglo u najgorim zimama grijati svoju maloljetnu djecu.

'Zakoni su kao paukova mreža: oni hvataju samo male muhe, dok velike s lakoćom tu mrežu rastrgaju', davno je napisao starogrčki filozof Anakars, a najbolje opisuje situaciju u BiH. Ili kako to reče jedan od političara s naših područja: 'Zakoni su za oporbu'.

Prevedeno – ovaj koji je politički jači, taj radi što god hoće, ostali neka trpe. Otužno je što se stanje ne mijenja, a u brojnim oblastima iz godine u godinu tonemo još dublje. Ono što je jednako loše jeste što i oni koji bi nas trebali tjerati na poboljšanja sve više i sami muku muče s vladavinom prava u vlastitom dvorištu. Umjesto europeizacije Balkana polako idemo ka balkanizaciji Europske unije.

Raste zabrinutost

Svima su poznata trvljenja između članica Višegradske grupe i EU, naročito Poljske i Mađarske, koje se sve više i više odlučuju ići kontra 'europskih vrijednosti'. Osporavaju se europske nadležnosti, dovodi se u pitanje neovisnost pravosuđa, a to je jasan znak kako se ide u pogrešnom smjeru. Odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel je zbog toga na nedavnom samitu EU jasno kazala kako je jako zabrinuta.

- Postoji problem neovisnosti pravosuđa, a to otvara i pitanje kamo ide EU, što su europske nadležnosti a što nadležnosti nacionalnih država, izjavila je Merkel. Nešto ranije su i europski zastupnici jasno kritizirali povjerenika za proširenje Olivera Varhelyija koji itekako pravi kompromise oko vladavine prava kada govori o nekim od kandidata za članstvo. Dakle, ono što je bilo nezamislivo prije samo pet, šest godina sada se javno iznosi – za neke dužnosnike EU i lidere zemalja članica vladavina prava je itekako rastezljiva kategorija.

- Unatoč našoj podršci proširenju, mora biti jasno kako nikad nećemo raditi kompromise u pogledu vladavine prava i demokracije. Izvješća povjerenika Varhelyija su zabrinjavajuća jer pokazuju spremnost da se zanemari važnost vladavine prava, posebice u Srbiji. Na taj način, ne samo da se potkopava vjerodostojnost Unije u regiji, već se ide na ruku onima koji su protiv proširenja, zaključio je Picula.

Žurno prevladati krize

Nadalje, niz je velikih korupcijskih i inih afera koje su pogodile države za koje se malo tko nadao da hoće – Njemačku i Austriju.

Nekoliko zastupnika njemačkog Bundestaga bilo je u velikom skandalu oko nabavki maski i mogućoj korupciji, dok se donedavni austrijski kancelar sumnjiči kako je davao novac pojedinim medijima da o njemu piši pozitivno te ga medijski 'guraju'.

Ono što pak i dalje pokazuje kako su ove zemlje istinske demokracije i da postoji visoka razina političke kulture jeste da su i zastupnici njemačkog Bundestaga i austrijski kancelar odmah odstupili sa svojih pozicija.

Međutim, sve to itekako brine, posebno imajući u vidu i nespornu činjenicu rasta radikalnih i populističkih ideja diljem Europe, kao i to da kvaliteta politika uvelike opada. Zbog toga je i moguće čuti da se sa stvarima s kojima apsolutno nema i ne može biti bilo kakvog kompromisa priča kao o rastezljivim pojmovima.

Zakoni ili su tu da se poštuju i vrijede za sve na jednak način, isto tako i pravosuđe koje mora biti neovisno ali i profesionalno, odgovorno i učinkovito ili jednostavno svi skupa tonemo ka anarhiji.

Stoga bastion ljudskih prava i općenito vladavine prava žurno se mora reformirati, naći dobitnu formulu kako prevladati krize, biti najbolje mjesto za život na cijeloj planeti, te prijme svima u regiji. Sve drugo je recept za katastrofu.