Aktualni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je na predsjedničkim izborima 2019. odnio pobjedu u osam hrvatskih županija - jednakom broju kao i HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović - na ovim je izborima pobijedio u svih 20 hrvatskih županija, Gradu Zagrebu i svim županijskim središtima, piše u svojoj analizi Jutarnji list. 

To je posljednji put uspjelo Stipi Mesiću na izborima 2005. godine: Mesiću je tada nedostajalo nešto više od jednog postotnog poena da izbjegne drugi krug (osvojio je 48,92 posto glasova). Milanović je ostvario bolji rezultat s osvojenih 49,1 posto glasova.

Kandidat HDZ-a Dragan Primorac osvojio je na nacionalnoj razini manje od 20 posto glasova, što je drugi najgori rezultat HDZ-ova kandidata od osamostaljenja Hrvatske - niži udio glasova osvojio je samo Andrija Hebrang 2009. godine, kad je s osvojenih 12 posto glasova bio na trećem mjestu, iza Ive Josipovića i Milana Bandića.

Primorac se najviše približio Milanoviću u Ličko-senjskoj županiji, jednoj od najjačih HDZ-ovih utvrda. U toj je županiji Milanović dobio 40 posto, a Primorac 35 posto glasova. Najveću je pak potporu Milanović dobio u Međimurskoj i Istarskoj županiji, u kojima je za kandidata SDP-a glasalo čak 67 posto svih glasača. Primorac je uspio osvojiti većinu glasova samo u dijaspori, u kojoj je od 23.585 glasača njih 48,7 posto glasalo za Primorca.

Na trećem mjestu u većini županija izmjenjivale su se nezavisna kandidatkinja, bivša mostovka Marija Selak Raspudić i kandidatkinja Možemo! Ivana Kekin. Očekivano, Kekin je nadmašila Selak Raspudić na sjeveru zemlje, u Istri (u kojoj je bila na drugom mjestu, ispred Dragana Primorca), Primorju i Gradu Zagrebu. Iako se nadala da bi u Zagrebu mogla dosegnuti drugo mjesto, ipak ju je Dragan Primorac u broju osvojenih glasova prešišao za dlaku - osvojio je 13,21 posto glasova, a Kekin 13,03 posto. Selak Raspudić s gotovo 12 posto glasova nije bila osobito daleko od njih.

Bivša mostovka se brojem osvojenih glasova plasirala na treće mjesto u 15 županija, a na nacionalnoj je razini osvojila 2,5 puta više glasova od svojeg bivšeg stranačkog kolege i Mostova predsjedničkog kandidata Mire Bulja. Bulj nije uspio osvojiti većinu ni u svojem Sinju, gradu u kojem obavlja dužnost gradonačelnika, iako je u prvim obraćanjima javnosti novinarima odgovorio kako je u Sinju "vjerojatno prvi". Milanović je u tom gradu osvojio gotovo dvostruko više glasova od Bulja, a i Primorac mu je bio odmah za petama (Bulj je osvojio 20,96 posto glasova, a Primorac 20,22 posto).

Bulja je na nacionalnoj razini ozbiljno nadmašio i odvjetnik Tomislav Jonjić, nekadašnji član stranke Neovisni za Hrvatsku zajedno sa Zlatkom Hasanbegovićem i Brunom Esih, koji je u veljači postao član HSP-a, no na izbore je izašao kao nezavisni kandidat.

Jonjića mnogi smatraju svojevrsnim iznenađenjem izbora jer je brojem glasova nadmašio ne samo kandidatkinju DOMiNO-a Branku Lozo, već i kandidate kojima su ankete davale bitno veće šanse. Jonjić je u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvario čak treći najbolji rezultat, a u još dvije županije (Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj) plasirao se na četvrto mjesto. Bulj ni u jednoj županiji nije bio treći, a četvrtu je poziciju uspio dosegnuti samo u Šibensko-kninskoj županiji.