Udruga poslodavaca metalne industrije Gesamtmetall upozorava na posljedice političke odluke o povećanju minimalne satnice na 15 eura. Ekonomski stručnjaci međutim podržavaju ovo povećanje, analizira Deutsche Welle.
 

Rasprava o mogućem povećanju zakonski utvrđene minimalne satnice na 15 eura u Njemačkoj sve više dobiva na intenzitetu i izaziva napetosti između udruga poslodavaca, ekonomista i političara. Dok Udruga poslodavaca metalne industrije Gesamtmetall upozorava na teške ekonomske posljedice, ekonomski institut DIW ističe prednosti takvog poteza.

Udruženje poslodavaca metalske industrije: "Teška ekonomska šteta"

„Politički nametnuto povećanje na 15 eura značilo bi rast od preko 76 posto u samo deset godina. Plaće, utvrđene kolektivnim ugovorima poslodavaca i sindikata s tim ne mogu držati korak", izjavio je Oliver Zander, direktor Gesamtmetalla, za dnevnik Bild. Od uvođenja minimalne satnice 2015., ona je već porasla za preko 50 posto, dok su plaće na bazi kolektivnih ugovora porasle samo za 29 posto. Zander upozorava da bi minimalna satnica od 15 eura izazvala teške posljedice u, kako kaže, „najdužoj ekonomskoj krizi od osnivanja SR Njemačke". Rezultat bi se ogledao u znatno većim troškovima usluga, recimofrizerskih, pekarskih ili ugostiteljskih, kao i zatvaranje  radnji i poslovnica, posebno na istoku Njemačke, te porast rada na crno.

DIW: Povećanjem minimalca do veće produktivnosti

Suprotno tome, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Marcel Fratzscher podržava ovo povećanje i tvrdi da viša minimalna satnica može imati i pozitivan makroekonomski učinak. Veća zarada po satu znače veću platežnu moći više potrošnje a u konačnici i jačanje gospodarskog rasta. Osim toga, viši minimalac dovodi do svojevrsnih pomaka u zapošljavanju kod produktivnijih tvrtki tj. onima koje sebi mogu priuštiti veće plaće. To bi, istina, naštetilo manje konkurentnim poduzećima, ali bi, kaže Fratzscher, „u cjelini povećalo efikasnost i produktivnost njemačkog gospodarstva".

CDU/CSU protiv „političke minimalne plaće"

Ali, i politički gledano je povećanje minimalne satnice na 15 eura u Njemačkoj sporno. Glavni tajnik partnera u budućoj vladi, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), Matthias Miersch, nedavno je nagovijestio mogućnost zakonske intervencije ako povjerenstvo ne predloži povećanje. Glavni tajnik također vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU), Carsten Linnemann, upozorio je na „političko određivanje minimalca", dok je  otpravnik poslova zastupničkog kluba Unije CDU/CSU u Bundestagu Thorsten Frei ukazao na ulogu Povjerenstva za određivanje minimalca u koalicijskom ugovoru. Nju čine predstavnici poslodavaca i sindikata i ona bi trebala djelovati neovisno.

Preporuka, koju će dati to povjerenstvo, trebalo bi se orijentirati na kretanje visine zarade i na 60 posto bruto-plaća zaposlenih s punim radnim vremenom. U koalicijskom sporazumu se navodi da bi „tim putem minimalna plaća od 15 eura bila dosegnuta 2026.". Ministar rada savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, Karl-Josef Laumann (CDU) pozvao je povjerenstvo da izradi „fer preporuke", koje uzimaju u obzir inflaciju i životni standard radnika. Povjerenstvo je već bilo predmetom kritika – povećanje minimalne satnice 2023. nije usvojeno jednoglasno, a predstavnici radnika su smatrali da su preglasani.

Njemačka ima prostora za poboljšanje

Povjerenstvo za određivanje minimalca mora do kraja lipnja 2025. odlučiti o visini minimalne satnice za naredne dvije godine. Stručnjaci iz ekonomskih instituta WSI i IMK ističu da Njemačka u prošlosti često nije dostizala međunarodno preporučenih 60 posto od prosječne plaće, prag koji je propisan i europskom direktivom o minimalnim primanjima. Zbog toga se očekuje veće povećanje nego ranije, kada su se odluke bazirale isključivo na kretanju odnosno povećanju plata utvrđenih tarifnim ugovorom u prethodne dvije godine.