Poznate prve procjene troškova Elektroprivrede BiH uslijed nedavnog višesatnog nestanka struje
Utjecaj na ekonomiju
U BiH i dobrom dijelu ostatka regije prošli mjesec dogodio se višesatni nestanak električne energije, što je imalo značajno negativne posljedice. Ovaj nestanak električne energije je utjecao i na ekonomiju, što se odnosi i na Elektroprivredu BiH.
Kako je to tako, jasno je iz odgovora ove javne kompanije na pitanja zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admira Čavalića (SBiH). Naime, Čavalićevo prvo pitanje je bilo koliko je EP BiH uvezla električne energije 21. lipnja, kada se dogodio višesatni nestanak struje, i koliko je ukupno koštao uvoz na taj dan.
'EP BiH je ranije, prije nastalog raspada sustava BiH, zaključila transakcije za kupovinu struje za 21. lipnja u količini od 1.990 megavat sati (MWh), kao i transakcije prodaje u količini od 1.428 MWh', ukazali su.
Kako su objasnili u EP BiH, ovakve pozicije u trgovini su proistekle iz stalnih aktivnosti koje se provode u cilju optimizacije proizvodnog portfolija i stvaranja ekonomskih benefita za EP BiH. Napomenuli su da su uslijed očekivanog sporog ulaska termoelektrana u pogon nakon, kako su naveli, raspada sistema BiH, bili u značajnom deficitu s energijom.
Tvrde da su veoma brzo osigurali napajanje kupaca za čije su potrebe istakli da su taj dan bile značajno veće od proizvodnje struje u hidroelektranama. S obzirom na to da su, kako su naglasili, bili ugroženi interkonektivni kapaciteti za trgovinu električnom energijom, nije realizirana kupovina energije za uravnoteženje proizvodnje i potrošnje te se čekao povratak proizvodnje u termoelektranama. '
Učinjeni su pokušaji za kupovinu energije, ali su dobivene veoma skromne količine sa snagom do 20 MW, za razdoblje od nekoliko sati, što je bilo nedovoljno, i sa cijenama u rasponu od 500 eura po MWh do 1.000 eura po MWh, koje nisu prihvaćene', ukazali su u EP BiH.
Potom su odgovorili na pitanje zastupnika Čavalića koliko iznosi preliminarne procjena troškova EP BiH uslijed raspada sustava.
'Zbog nastalog raspada sustava, najveći troškovi su prouzrokovani kod termoelektrana, kao i zbog prouzročenih debalansa. Ponovo su pokrenuta dva termobloka od 100 MW u Kaknju i jedan termoblok od 200 MW u Tuzli. Za njihovo pokretanje može se napraviti procjena troškova ulaska u pogon od skoro 150 tisuća maraka (troškovi tečnog goriva za potpalu kotlova)', istakli su.
Kako su podsjetili, iako Neovisni operator sistema (NOS) u BiH još nije izvršio obračun troškova debalansa, može se napraviti procjena troškova debalansa od najmanje 500 tisuća maraka.