U organizaciji Alumnija Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u tom je gradu u utorak održan Okrugli stol na temu "Cestovna mreža Mostara i cijele Hercegovine - jučer, danas, sutra", kojom je prilikom ravnatelj poduzeća 'Ceste Federacije BiH' Ljubo Pravdić ocijenio da je Hercegovina povezanija no što je bila prije četiri godine.

- Hercegovina, kao i svi drugi dijelovi BiH, naslijedila je infrastrukturu iz bivšeg perioda, ali može se reći da je povezanija u odnosu na vrijeme od prije četiri godine. Kad govorimo o, konkretno, magistralnim cestama, 'Ceste FBiH' je, u okviru Programa modernizacije cesta u FBiH, izgradilo potpuno novu cestu M17.3 Neum - Stolac okvirne dužine od 36 kilometara. Također, završili smo obilaznicu u Stocu, rekonstruirali neke bitne objekte, poput tunela Crnaja, nabrojao je Pravdić dodavši da se na području Hercegovine trenutno realizira više projekata u nadležnosti JP 'Ceste FBiH'.

- Tu bih, prije svega, izdvojio južnu obilaznicu Mostara, trenutno je u fazi izgradnje tunel Novi koji košta oko 30 milijuna maraka s PDV-om, a dužina kojeg je oko 930 metara. Tunel bi trebao biti završen do studenog 2024. Preostat će nam samo oko tri kilometra do Rodoča, gradi se i sjevernu obilaznicu kod Gruda, južna je davno započeta, kao i obilaznica kod Ljubuškog, radimo projektnu dokumentaciju za obilaznicu Čitluk. Dakle, u tijeku su brojni projekti te je Hercegovina iz dana u dan sve povezanija, barem kada je riječ o magistralnim cestama, dodao je Pravdić te ukazao da su povezanost i dobra cestovna infrastruktura preduvjet za razvoj gospodarstva, turizma i svih ostalih aspekata kvalitete življenja, kako u Hercegovini, tako i u FBiH, odnosno BiH.

Lovrić: Moglo je i trebalo više

Profesor na Građevinskom fakultetu SUM-a Ivan Lovrić kazao je da je cilj ovog skupa bio analizirati postojeće stanje i pokušati doći do ideja kako ga unaprijediti.

- Prije dvije godine imali smo okrugli stol na sličnu temu, ali je bio isključivo stručni, za razliku od današnjeg, kada smo se fokusirali, i na struku, i na upravljački dio, kako bismo analizirali postojeće stanje i vidjeli gdje se nalazimo u pogledu planiranja, projektiranja i izvođenja, pa da onda na neki način istaknemo ključne elemente kako bi i struka i upravljanje imali nekakve ulazne informacije kako i što dalje, pojasnio je Lovrić. Govoreći o prometnoj povezanosti Hercegovine, ovaj profesor drži da se moglo i trebalo uraditi puno više.

- Cestovni promet i povezanost jako su bitni kada je riječ o turizmu, ali za ovu regiju je također jako bitna i Zračna luka u Mostaru, koja bi konačno trebala profunkcionirati u turističkom smislu. To je, istodobno, preduvjet za bilo kakav gospodarski razvoja. Što se tiče mosta u Počitelju, mislim da su tu mediji zakazali, uhvatili su se po stabilnost mosta nebitnog detalja, umjesto da "dignu spomenik" inženjerima koji su završili Građevinski fakultet u Mostaru, koji su sposobni za puno toga i koji se tako dobro nose s ovako izazovnim problemima, tako da u smislu počiteljskog mosta vidim problem u medijima, a ne u samom mostu, poručio je Lovrić.

Suorganizatori okruglog stola bili su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija te vlade Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije.