Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Čini se kako u jednoj stvari Bosna i Hercegovina ne zaostaje za Europom niti milimetra – u najplićem mogućem populizmu. Međutim, dok ga u Europi koriste tek stranke krajnje desnice i ljevice, kao i one stranke koje se mogu deklarirati kao nacional populističke, u nas ga koriste mainstream stranke koje su još i u vlasti. Posljednji primjer jeste zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović koji se nije libio staviti u kontekst genocid koji se dogodio u Srebrenici i stav Nizozemske kako u ovom trenutku nije za otvaranje pregovaračkih poglavlja sa našom zemljom.

On, naime, za Fenu kaže kako će se danas u Bruxellesu razgovarati o tome koliko je tehnokratski pristup ispravan i treba li ostati takav ili na BiH treba gledati sa malo više političkog konteksta, posebno u svjetlu posljednjih odluka nekih zemalja EU. Tu je prije svega mislio na Nizozemsku, koja je donijela neku vrstu svog stava.

- Taj stav može biti promijenjen, ali on je u ovom trenutku čisto tehnokratski, bez ikakvog političkog konteksta i prilično neiskren, što smatram da je pogrešno. Bojim se da nakon velike greške koju je učinio nizozemski bataljon u vrijeme agresije na BiH na području Srebrenice, ovo može biti druga greška, ovaj put bez ljudskih žrtava, ali također veoma krupna greška, zaključio je Magazinović.

Jasni stavovi unutar EU

Nevjerojatno je da jedan političar koji je k tome dio vlasti stavlja u kontekst najgori događaj koji se može dogoditi jednom narodu i proces pridruživanja Uniji, za koji i sam zna kako je u blokadi ponajviše zbog nas samih. Niti njemu, a niti bilo kome drugom tko zna trenutne relacije u Bruxellesu, ali i sve ono što se događa u našoj državi, nije nikakva novost da ne samo Nizozemska, nego i Njemačka, Francuska i neke druge države ne gledaju blagonaklono na ono što se događa u BiH.

Zna Magazinović vrlo dobro kako je nedavno i njemački kancelar Olaf Scholz više nego jasno kazao kako u BiH napretka nema. Zna i kako dobar dio država 'stare Europe' žele prvo reformirati samu Uniju, možda čak i s novim temeljnim ugovorom (iako se to u ovom trenutnu čini malo mogućim) prije nego se uopće odluče i razmišljati o širenju Unije. Koliko god se to obijano nama o glavu tko im može zamjeriti? Bi li mi, da smo u cipelama Švedske, Danske, Nizozemske, Njemačke itd., u svoje društvo po ubrzanom postupku primili državu kakva je danas BiH koje ne zna kud bi sama sa sobom? Možete li zamisliti Milorada Dodika ili Nenada Stevandića na sjednicama Europskog vijeća? Hoće li cijela Europa strepiti na koju će se nogu taj dan ustati Dodik pa onda blokirati cijelu Uniju svojim vetom? A na slučaju BiH se pokazuju kako to izgleda kada se naše (kvazi)elite igraju politike.

Zna Magazinović kako i ljudi iz nevladinog sektora koji su svaki dan u Bruxellesu i imaju kontakte s najvažnijim ljudima Unije jasno i glasno govore kako bi 'zeleno svjetlo' za otvaranje pregovora eventualno mogli dobiti na ljeto iduće godine.

Ponovno traženje milostinje

Međutim, Magazinoviću kao i ostatku sarajevske 'trojke' (SDP, NiP, NS), to nije previše važno. Važno je samo narodima i žiteljima bacati prazne frazetine. Kao one da su Magazinović, Sabina Ćudić (Naša stranka) i neki drugi 'trojkaši' toliko politički važni u Europi pa će sada oni lobiranjem nagovoriti čelnike Njemačke ili Nizozemske da promjene svoje stavove. Ukoliko se i dogodi da se do polovice prosinca ili bilo kada iduće godine donese odluka o otvaranju pregovora sa BiH to svakako neće imati veze s našim političarima. Ta odluka se neće donijeti zbog njih, nego unatoč njima.

I zaključno, ono što narodi i žitelji BiH moraju znati – otvaranje pregovora ne znači gotovo ništa. To je tek početak 'prave igre'. Tek tada počinje usklađivanje s kompletnom pravnom stečevinom Unije (acquis communautaire), a valjda nikome u ovoj zemlji ne treba posebno naglašavati kako se to s aktualnim političarima u ovoj zemlji nikada neće dogoditi.

Oni će, poput Magazinovića, optuživati zemlje EU da blokiraju BiH i, kako je to Dnevni list veća pisao u najavi sastanka u Bruxellesu, ponovno pokušavati za svoj nerad dobiti nagrade. Nema veze što smo na EU putu ispunili tek dva uvjeta, a i ta dva djelomično, sada nam Unija treba dati sve moguće beneficije. Nema veze što ratom poharana Ukrajina ispunjava više uvjeta nego mi, nama se trebaju bezuvjetno otvoriti sva moguća vrata Bruxellesa.

Što se pak tiče financijskih fondova EU i navodnih milijardi eura koje će se sliti u našu zemlji i to bi moglo ostati još jedna tužna priča o BiH. Naime, mi smo i do sada imali na raspolaganju stotine i stotine milijuna eura iz raznih fondova EU ali ih uglavnom nismo povlačili, pa su ti novci odlazili negdje drugdje. Razlog? Malo se tko u ovoj državi zna uopće baviti EU fondovima, a tu se baš i ne mogu krasti kako se to u BiH naviklo. A iz Europske komisije su kristalno jasno kazali kako niti jedan euro u BiH neće ući ukoliko se ne provodile reforme koje se od nas zahtijevaju.

U svakom slučaju, put ka EU za BiH ne bi trebao imati alternativu i svi bi u ovoj zemlji trebali raditi da se cijeli proces ubrza. Bilo bi uistinu jako dobro da se već ovog mjeseca dobije 'zeleno svjetlo' za otvaranje pregovora i napokon krene u 'pravu utakmici'. A hoće li pojedine države članice promijeniti svoje ranije stavove u ovom trenutku ne može znati nitko osim njihovih čelnike.