Mjesec nakon što je propao i drugi pokušaj da bude izvedena u teatru na jugu Kosova, pozorišna predstava "Šestorica protiv Turske", naći će se pred sarajevskom publikom, unatoč protivljenju Turske i protestnoj noti koju je diplomatskim kanalima uputila Bosni i Hercegovini.

Predstava autora Jetona Neziraja donosi priču o šest turskih državljana koji su 2018. protjerani s Kosova, pod sumnjom da su povezani s klerikom Fethullahom Gulenom, optuženim za pokušaj puča u Turskoj 2016. godine.

Na repertoru Narodnog pozorišta u Sarajevu je u ponedjeljak uvečer, 14. aprila, nakon što je početkom marta drugi put otkazana u Prizrenu, gradu na jugu Kosova.

Neziraj, kosovski dramski pisac, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je "Narodno pozorište dokazalo da je Sarajevo slobodan grad".

"Samo slobodno pozorište dokaz je slobodnog društva. Da bi društvo moglo kultivirati i razvijati demokratiju, nužno je njegovanje kulturnog pluralizma, kao i različitih ideja i stavova", kazao je.

Pozorište protiv 'ideološke cenzure'
Iz Narodnog pozorišta u Sarajevu potvrdili su protekli vikend da su, putem Ministarstva vanjskih poslova BiH, primili protestnu notu ambasade Turske u BiH zbog planiranog izvođenja predstave "Šestorica protiv Turske".

Direktor Dino Mustafić naveo je u saopćenju da Narodno pozorište ne poznaje oblike ideološke cenzure te da umjetnici mogu kritički preispitivati društvene okolnosti i vrijeme u kojem žive.

"Umjetnost u slobodnim i demokratskim društvima, za čije se vrijednosti mi zalažemo, ne poznaje tematska ograničenja za slobodu misli i izražavanja. Za takve vrijednosti smo se izborili u svakom vremenu i okolnostima i to ne može biti ukinuto bilo kakvim političkim pritiskom", naveo je Mustafić.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH i Ambasade Turske u BiH nisu odgovorili na upit RSE o sadržaju protestne note.

U ranijem saopćenju turske ambasade, kako je prenijela agencija Anadolija, potvrđeno je da je upućen formalni protest Ministarstvu vanjskih poslova BiH, uz obrazloženje da predstava "promovira propagandu terorističke organizacije".

Nakon pokušaja vojnog udara u Turskoj 2016. godine, vlasti u Ankari označile su Gülenov pokret kao terorističku organizaciju (FETO) i krenule u međunarodnu kampanju protiv njegovih pristalica.

Nihad Kreševljaković, direktor Sarajevskog ratnog teatra, stava je da su pokušaji cenzure umjetničkih djela potpuno neprihvatljivi i protivni temeljnim vrijednostima slobodnog društva.

"U tom smislu podržavam igranje predstave, kao i sve umjetničke slobode, za koje su se ljudi u ovoj zemlji, između ostalog, borili", rekao je za RSE.

Naglašava da pritisci na umjetničke institucije ne smiju postati društvena norma, kao i da su "pokušaji cenzure potpuno van duha zakona".

"Nadam se da ćemo se kao društvo osloboditi takvih pritisaka, jer su upravo umjetničke slobode jedan od pokazatelja osjećaja slobode u društvu", istakao je on.

Kreševljaković naglašava da umjetnost mora imati pravo da se bavi svim temama, bez straha od sankcija ili zabrana.

Otkazivanja u Prizrenu
Predstavu "Šestorica protiv Turske" režirala je Blerta Neziraj, dobitnica brojnih nagrada, među kojima je i ona za najbolju režiju u kosovskom pozorištu iz 2020. godine.

Na predstavi je radio kolektiv teatarskih stvaralaca sa Kosova, Turske i zemalja Evropske unije (EU), a izvodi se na albanskom, engleskom i turskom jeziku.

U repertoar Narodnog pozorišta u Sarajevu uvrštena je nakon što su dva puta propali pokušaji izvođenja u Prizrenu.

Dramski pisac Neziraj kaže da "nikada nije u potpuno razumio bijes turske ambasade" i da to predstavu "čini samo relevantnijom i dokazuje da je dotakla važan politički i društveni živac koji je bio 'pod tepihom'".

"Činjenica je da su bili ljuti otkako smo objavili naziv, možda objašnjava stvari. Paradoksalno, naša predstava upravo targetira taj 'autoritativni' način razmišljanja s kojim se susreće i u vanpozorišnom životu", kazao je.

Nakon što je premijerno izvedena u oktobru prošle godine u Prištini, uslijedile su izvedbe u drugim gradovima na Kosovu i u Albaniji.

Uslijedio je poziv glumačkom ansamblu iz Gradskog pozorišta u Prizrenu, ali su otkazane dvije izvedbe, u decembru 2024. i martu ove godine.

Tada su zvanično navedeni tehnički i organizacioni razlozi. U prvom slučaju zbog navodnog nedostatka grijanja u pozorišnoj dvorani, dok je drugi put zvanično objašnjene bilo planirana aktivnost gradske uprave u Prizrenu.

No, Neziraj tvrdi da je u pitanju bio pritisak Turske, putem konzulata u Prizrenu i ambasade u Prištini, da predstava bude zabranjena, jer je "protiv interesa Turske i njenog predsjednika Redžepa Taiba Erdogana".

Nakon otkazivanja predstave, gradonačelnik Prizrena Shaqir Totaj negirao je da je na bilo kakav način utjecao da predstava bude otkazana. Ni iz prizrenskog teatra "Bekim Fehmiu" nisu potvrdili navode da su pod pritiskom otkazali predstavu.

Protivljenja povodom izvedbe predstave u Bosni i Hercegovini nisu ograničena samo na diplomatske kanale.

Udruženja žrtava rata i boračka udruženja, uključujući Savez demobilisanih boraca i organizacije među kojima je "Pokreta Majke enklave Srebrenica i Žepa" i "Žena Podrinja", podržala su zahtjev Turske za uklanjanje predstave.

U saopćenju su, uz ostalo, naveli da je Turska pružala ključnu podršku BiH u međunarodnim institucijama, uključujući podršku Rezoluciji UN-a o Srebrenici, kao i njen angažman u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju.

Uz to, ističu da je Turska stalno podržavala suverenitet BiH, što čini predstavu i njene eventualne političke poruke "posebno osjetljivim pitanjem".

'Gulenovci' u BiH
Krajem devedesetih, u BiH su počele s radom škole "Bosna Sema", obrazovne ustanove koje su dovođene u vezu s pokretom Hizmet, koji je predvodio turski vjerski vođa Fethullah Gülen.

Od BiH je traženo zatvaranje škola povezanih s pokretom i izručenje pojedinaca koje Turska smatra bliskim Gülenu. U BiH su vlasti tada odbile djelovati bez jasnih pravnih osnova.

Tadašnji ministar sigurnosti Dragan Mektić, 2018. godine, javno je poručio da "gulenovci" nisu proglašeni teroristima od međunarodnih tijela, poput Ujedinjenih naroda, te da BiH ne postupa na osnovu političkih zahtjeva.

Sud BiH je u više slučajeva odbacio zahtjeve za izručenje, uz obrazloženje da nisu ispunjeni zakonski uslovi.

U međuvremenu, škole koje su nekada bile u okviru "Bosna Sema" sistema prešle su u vlasništvo drugih, dijelom pod kontrolu fondacije "Maarif", koju podržava turska država, a dijelom pod američku firmu, s ciljem da se zaštiti autonomija tih institucija.

Fethullah Gulen preminuo je u junu prošle godine u Sjedinjenim Državama, gdje je proveo posljednje dvije decenije života.

Prema navodima međunarodnih organizacija, uključujući Vijeće Evrope, u Turskoj su se njegove pristalice suočile sa nepravednim sudskim procesima i kršenjem ljudskih prava