U Franjevačkom samostanu sv. Ante u Sarajevu večeras su predstavljeni knjiga i izložba fotografija “Bosanski križ”, nadgrobna skluptura iz doba turske vlasti autora Ivana i Josipa Lovrenovića.

To je prva knjiga u izdanju nove izdavačke kuće „Dram radosti“ iz Travnika, objavljena u saradnji sa „Synopsisom“ (Sarajevo - Zagreb).

Knjiga “Bosanski križ“ nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti Kulturno-povijesna studija, tekstom Ivana Lovrenovića i fotografijom Josipa Lovrenovića (s 350 reproduciranih snimaka) tematizira bosanski križ - nadgrobnu skulpturu iz doba turske vlasti, jedinstven kulturni fenomen, koji je danas, kao i mnogi drugi kulturni spomenici u Bosni i Hercegovini, zaboravljen i zapušten.

Autori knjige su istraživali stare katoličke nadgrobne spomenike u arealu, čije geografske vrhove označavaju Varcar (Mrkonjić-Grad), Kotor-Varoš, kraj oko Zenice, istočni obod Livanjskoga polja, te visoka ramska sela kod Prozora.

U prvom dijelu knjige izlažu se opšta razmatranja o bosanskom križu - vrijeme nastanka, bilješke o kontekstu, postanak, tumačenja, natpisi, ikonografija, simbolika...

Topografija - itinerar - kalendar drugi je dio knjige, fenomenološka analiza križeva koje su autori pronašli u mnogim grobljima travničkog kraja, u Sebešiću, Varcaru, Jajcu, Pougarju, Livnu, Rami i Zenici. Tekstualni dio knjige dat je i u prevodu na engleski jezik (Dragana Divković).

Govoreći o ovom vrijednom izdanju Ivan Lovrenović je naveo da je Stara Bosna ostavila jedan zadivljujući kulturni znak, unikatan u razmjerima balkanskim i evropskim, a do danas od domaće znanosti i kulturne javnosti gotovo neprimijećen.

- Riječ je o uspravnim nadgrobnim pločama oblikovanim kao antropomorfni križevi. Njima su se kršćanski grobovi počeli obilježavati od kraja XV i početkom XVI stoljeća, nakon što je učvršćenjem osmanske teokratske države i islamske civilizacije u Bosni i Hercegovini nastalo društvo s tri oštro razdvojene religije/konfesije - dodao je Lovrenović.

Prema njegovim riječima, prethodna srednjovjekovna nadgrobna kultura stećaka, zajednička svim stanovnicima Bosne i Huma, tada zamire, a obilježavanje grobova se diferencira konfesionalno. Taj novi oblik kršćanske nadgrobne skulpture, koji tada nastaje, vremenom se duboko uvriježio kod katolika u užem geografskom arealu srednje Bosne.

- Ta kultna umjetnost održala se kroz nekoliko stoljeća sve do danas, te se kroz to vrijeme mijenjala i razvijala zanimljive mikroregionalne razlike, ne napuštajući početnu zamisao antropomorfnoga križa - naveo je Ivan Lovrenović.

Pored njega knjigu i izložbu predstavili su urednik knjige Enes Škrgo, fra Miro Jelečević, Dženat Dreković i Josip Lovrenović.