Iako se češće piše o tome što trudnice NE smiju jesti, ja tvrdim da se u trudničkom meniu treba uživati. Poznavajući osnove pravilne prehrane uz još pokoji savjet trudnoća ne mora biti period loše transformacije tijela žene. Istina je da se zalihe masti moraju stvoriti, kako bi bile raspoložive za rast fetusa, ali po završetku trudnoće, većina žena počinje trošiti masti, te se vraća u svoju početnu formu.

Od početka pametno

Začeće, kao veličanstven početak novoga života, obavezuje ženu na odgovornost, a one to uglavnom pretoče u vrlo simpatičan period trudnoće. Pa se ponekad smiju, pa zaplaču, silno žele lubenicu u zimu, jagode u ponoć… Fenomen zvani „trudnička želja“ nije znanosti pretjerano zanimljiv, pa uzrok tog fenomena nije do kraja ni rasvijetljen. Poznatija mu je mjerna jedinica - „dupla doza“ , te već u prvom tromjesečju daje prirast na vagi. Budite pametne od samog starta.

Akcenat na kvalitetu. Ukoliko vam zamiriše voćna aroma gumenih bonbona, zaobiđite ih i svjesno umjetnu voćnu aromu zamijenite prirodnom. Tada tijelo očito traži voćno osvježenje, pa uzmite onda voćku, a ne slatkiš.

U prva dva mjeseca trudnoće sasvim dovoljan prirast kilograma je 1 – 2 kg. Moguće je, ukoliko će pametnije odluke biti češće.

Neke majke umjesto trudničke želje imaju mučninu izazvanu pojačanim mirisima i okusima hrane.. Tada se dogodi mršavljenje i iscrpljenost, ali nakon stabilizacije važno je vratiti snagu, podijeliti obroke u više manjih na dan, jesti domaće, sezonsko i raznovrsno.

Ako ćemo o očekivanim brojevima, tjelesni prirast normalno uhranjene majke za vrijeme cijele trudnoće trebao bi biti 12 – 18 kg, a žene koje već na startu trudnoće imaju povećanu tjelesnu od 8 – 12 kg.

Što bi jedna trudnica morala znati?

Prehrana u trudnoći ima dva zadatka : protektivno djelovanje na zdravlje majke i adekvatno spremanje djeteta za vanjski svijet.

Dok to funkcionira, ni majka ni znanost se ne zanosi pretjerano istraživajući nepodnošenje nekih namirnica ili zašto žene žele jesti snijeg dok šetaju.

Ne jedi za dvoje. Nema mjesta strahovanju, ali čisto za lakšu predodžbu trudnice trebaju unositi tek dodatnih 300 kcal. Mogu se namiriti nasumičnim nasrtajem na 100 g kraljevskog sladoleda, ali tada uglavnom ne stajemo na +300. Upravo zato napominjem da su brojke samo krajnji rezultat poznavanja ili nepoznavanja kvalitete hrane. Dodatnih tristo je jedan jogurt naprimjer, kojim ćete unijeti oko 150 mg kalcija, dobre bakterije, te dodatno osvježiti organizam. Znači isti kalorijski broj, a različita kvaliteta i efekt na organizam. Sladoled je

naravno dobar desert i dozvoljen je, pogotovo u „homemade“ verzijama, ali trudnoća je stanje koje uvijek traži više.

Osim brojanja kilograma, trudnice često broje dane zvane „muke po probavi“. Dani zatvora ili opstipacije dobro poznat pojam koji zahtjeva korjenite promjene u prehrani. Nekoliko namirnica koje mogu pomoći: Psyllium i laneno sjeme, zob, raž kefir, 8-10 čaša vode na dan, suhe šljive, te nadopuna magnezija po potrebi. Ne zaboravite šetnje.

A prvi rezultat koji pokazuje je li se trudnica hrani kvalitetno ili ne je očit na osnovnom krvnom nalazu. Od izuzetne važnosti i za majku i za dijete je prevencija anemije. Naime, volumen krvi majke se u trudnoći povećava za 50%. Za tako povećanu potrebu dodatne krvi tijelo očekuje i povećan unos nutrijenata. Konkretno će se raditi o dodatno potrebnoj vodi, vitaminu B12 i željezu. Meso je najbolje iskoristiv izvor željeza, a da bi apsorpcija željeza bila uspješna potreban je i vitamin C, stoga je svježe voće i povrće idealan support u prevenciji anemije.

Važnost unosa folne kiseline je također krucijalna i s njom ste upoznati već na prvom ginekološkom pregledu. Ono što kao nutricionist mogu dodati da se najsigurnije osigurati folnom kiselinom putem suplemenata. Ne treba ostavljati prostor ni minimalnom riziku o možda nedovoljno unešenim folatima iz hrane jer dokazano smanjuje postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta. Preporuka 400 mcg folata dnevno.

Temeljna načela trudničke prehrane

Zadovoljiti dnevnu potrebu za proteinima - ekstra porcija visokokvalitetnih proteina kako bi se potakla sintezatkiva. Izvrsni izvori: krto meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, soja.

Ugljikohidrati se nalaze u kruhu, pekarskim proizvodima u krumpiru, šećeru, riži, voću i slatkišima. Treba ih uzimati u ograničenim količinama!

Masnoće – kao što sam rekla o zabranama više znamo nego o preporukama. Stoga ću zaobići roman upozorenja o nepotrebnom dodavanju masnih umaka, preljeva, teških deserata, maslac krema i slično. Zadržat ću se na preporukama : ekstra djevičansko maslinovo ulje i hrana bogata omega-3-masnim kiselinama, važne za razvoj mozga djeteta.

Vitamini i minerali se najvećim dijelom nalaze u svježem voću i povrću. Od povrća se preporuča mrkvica, blitva, špinat, tikvice, tikve, cikla. A prema preporuci liječnika mogući su i multivitaminski dodaci prehrani.

Ne zanosite se čajevima (uvijek provjerite jesu li za trudnicu), kavu ograničite, kao i šećer. Budite oprezne kod termički neobrađenih jela, metil-žive iz riba dubokog mora i nikada ne provodite restriktivne dijete u trudnoći.

Svakako preporučujem prehrambeno savjetovanje sa nutricionistom, jer nije sve u kalorijama.

Kvalitetna prehrana je imperativ!

Marijana Zubac,

Voditeljica NutriCentra,

Direktorica Mag.tehn.aliment.