U Sarajevu je, u organizaciji Ministarstva sigurnosti BiH, Međunarodne organizacija za migracije (IOM) i Asocijacija za upravljanje rizicima, održan okrugli stol posvećen aktualnoj migrantskoj krizi. Cilj skupa, nazvanog ”Migrantska kriza - BiH 2020“, bilo je usklađvanje odgovora na izazov migrantske krize, uz uključenje znanstvene i stručne sfere društva u rješavanje problema.

Kako je događaj okupio predstavnike određenih institucija, prije svega Ministarstva sigurnosti i drugih državnih struktura koje na različite načine sudjeluju u upravljanju migrantskom krizom u BiH, ali i predstavnike akademske zajednice i civilnog društva, ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić iznio je stav da takav interdisciplinarni pristup toj značajnoj temi, koja proizvodi političke, ekonomske, sigurnosne, socijalne, kulturološke, zdravstvene i druge posljedice na zajednicu i državu, ima veliki značaj. “Cijenimo da svi koji se bave upravljanjem migrantskom krizom mogu imati zanačajne koristi i da ćemo nakon ovog skupa imati više korisnih preporuka koje ćemo ugraditi u plan mjera i aktivnosti za upravljanje migrantskom krizom te ih imati u vidu pri izradi Strategije za upravljanje migracijama“, rekao je Cikotić napominjući da se finalizira odluka Vijeća ministara BiH o formiranju Radne grupe za izradu petogodišnje strategije. On se osvrnuo i na ranije mjere kojima je, kako je ocijenio, značajno smanjen broj migranata na području BiH i smanjen priljev migranata kroz istočnu granicu.

Odgovarajući na pitanje o za danas planiranom izmiještanju migranata iz kampa "Lipa", i o odgovoru državne razine na moguću alternativu, a to je objekt "Bire", Cikotić je kazao da postoje različita mišljenja u neposrednoj suradnji s predstavnicima EU-a, Europskom komisijom, IOM-om. “Cijenim da smo u najvećoj mogućnoj mjeri iscrpili vlastite mogućnosti, pripremili smo odluku o proglašenju ''Lipe' privremenim prihvatnim centrom”, rekao je Cikotić i dodao da postoji plan u svezi raspoloživih kapaciteti privremenih prihvatnih centara na području BiH.

Cikotić i Fazlić oprečno o objetku ''Bira'' kao rješenju

Tu se, prije svega, se misli na "Biru", koja je trenutno u potpunosti prazna, a ljudi su u samom kampu, bez obzira što nema migranata, te privremeno iskoriste raspoložive kapacitete "Bire", dok se "Lipu" na pripremi. ”Cijenimo da ćemo na taj način, s dugoročnim kapacitiranjem ''Lipe'', imati uvjete za jedan trajan i kvalitetan smještaj ovog broja migranata, koji uobičajeno gravitira prostorom BiH, a to je 6.000 do 8.000”, rekao je Cikotić. S druge strane, Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, u središtu kojjeg se nalazi  ranije zatvoreni centar "Bira", ima kategoričan stav o tom pitanju. “Povratak migranata u ''Biru'' ne dolazi u obzir, to za nas nije ni opcija. Naš grad je najviše dao u zbrinjavanju ovih ljudi u nevolji i ne zaboravite da trenutno na području Bihaća imate tri prihvatna centra - Borići, Sedra i Lipa. Samo smo za kamp na ''Lipi'' dali zemljište i zajedno, s Vladom iUSŽ-a, izdvojili oko 500.000 KM za pripremu lokacije. Mislimo da je sasvim dovoljno i nećemo se više baviti stvarima koje nisu u nadležnosti Grada Bihaća. Svaki pokušaj povratka migranata u ''Biru'' smatrat ćemo izravnim napadom na naš grad, jer ne možemo i ne smijemo više dopustiti takav pritisak na gradsko središte“, poručio je Fazlić.

Predsjednik Asocijacije za upravljanje rizicima (AZUR) Haris Delić istaknuo je kao bitno  poštivati, kao naša, tako i ljudska prava migranata, te podsjetio da su prije nekih 25-30 godina i građani BiH bili prisiljeni napuštati svoju i odlaziti u neke druge zemlje, što se mora imati na umu. “To ne opravdava bilo kakav vid nasilja koji migranti vrše prema domaćem stanovništvu”, dodao je Delić. Kako je dodao, preporuke će dati ljudi iz struke, ali smjer u kojem će se kretati diskusija bit će intenziviranje suradnje s lokalnim zajednicama na lokacijama kod kojih se javio najveći problem i posljedica vezano za migrantsku krizu. Delić je ukazao i na potrebu da se migrante evidentira i da se mora znati tko boravi u BiH. Jednako se mora pojačati kontrolu na istočne granice.

Sredstva postoje, traži se lokaciju

Predstavnik IOM-a Dražan Rozić ukazao je na moguću humanitarnu krizu na području USŽ-a, jer će uskoro doći do zatvaranja privremenog prihvatnog centra "Lipa", što će dovesti u pitanje smještaj 1.300  do 1.400 migranata/izbjeglica u tom dijelu zemlje. “Osim postojećih oko 1.500 migranata, koji su van centara na području cijele BiH, imamo problem smještaja tijekom zime za malo više od 2.500 ljudi. U ovom trenutku nam nedostaje prihvatni centar tog kapaciteta. Spominjana je ''Bira''. To je jedna od opcija koja bi, u ovom trenutku, bila najidealnija jer za izgradnju i uspostavu nekog novog centra nema vremena, iako postoje sredstva EU-a za tu namjenu. Ali plašim se da smo ušli duboko u negrađevinsku sezonu tako da trenutno ne možemo raditi neke velike radove na uspostavi novih centara. Idealna solucija bi bila da ''Lipa'' postane taj prihvatni centar za migrante/izbjeglice na području BiH, da se barem privremeno ljude smjesti u ''Biru'' ili gdje već. Imamo sredstva, opremu, ljude možemo smjestiti vrlo brzo, samo nam treba lokacija“, rekao je Rozić.