Provjeru uplate doprinosa, zaposlenici u Federaciji BiH, shodno Zakonu o Jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa mogu izvršiti putem interneta. Također, provjeru uplate doprinosa zaposlenici mogu izvršiti i u poreznoj ispostavi prema mjestu prebivališta, podnošenjem zahtjeva za izdavanje Uvjerenja o uplaćenim doprinosima (obrazac JS 3650). Iz navedenog uvjerenja zaposlenik može vidjeti je li poslodavac uplaćivao doprinose za svaki mjesec u godini dana.

Također, zaposlenik može neplaćanje doprinosa kao i saznanja o drugim nepravilnostima prijaviti Poreznoj upravi. Po zaprimanju prijava Porezna uprava FBiH će izvršiti provjere i poduzeti mjere i radnje propisane Zakonom. Zaštitu svojih prava radnici mogu ostvariti pokretanjem postupka pred nadležnim sudom.

Rad na crno

Zavod MIO ni danas nema mehanizme spriječiti navedene pojave. Ono što mogu jest pozivati na strogu provedbu Zakona o doprinosima i onemogućavanje isplate plaće bez uplate doprinosa.

Informacije o tome da je poslodavac zaposlenicima isplatio plaću, a da pri tome nije obračunao i uplatio doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, Porezna uprava može utvrditi u postupku inspekcijskog nadzora ili ako radnici prijave da su im isplaćene plaće, a da im istovremeno nisu uplaćeni i doprinosi.

Porezna uprava, odnosno njene organizacijske jedinice, svakodnevno provode određene upravne postupke te tako kontroliraju stanje u bazi podataka i poduzimaju zakonom propisane mjere u slučajevima kada obveznici ne izvršavaju porezne obaveze. U svim slučajevima nepodnošenja prijava, specifikacija i drugih propisanih obrazaca, pozivaju porezne obveznike da izvrše obaveze.

Odnosno, podnose se prijave u ime obveznika, izdaju potrebna uvjerenja i potvrde, izdaju nalozi za plaćanje, vrše inspekcijski nadzori, prinudno naplaćuju obaveze, podnose prekršajni nalozi i slično.

Za neplaćanje doprinosa Zakonom su propisane novčane kazne. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac, ako ne uplati doprinose istovremeno sa isplatom plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plaća dospjela za isplatu. Međutim, ovo pravilo se rijetko primjenjuje. Jasno, postoje poslodavci privilegirani kod vlasti, koji zanemaruju obveze prema djelatnicima.

Rad na crno je također višedesetljetni problem. U prošlim vremenima svi smo na neki način osjetili rad na crno, pa se činilo da je bilo kakav ugovor dobitak na lutriji. Naravno, to je posljedica šutnje bh. stanovništva, diktature poslodavaca i podrške države, ali i sindikata koji se osnuju tek da bi sindikalni šef ubrao poneki bod. I zato nije čudo što ni danas nismo uspostavili potpuni red. Inspektori Porezne uprave Federacije BiH su od 15. do 20. srpnja ove godine u svojim kontrolama zatekli 80 radnika na crno i zapečatili 14 objekata. Izvršili su tad 121 inspekcijski nadzor kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva, trgovine, pekarstva kao i gradskih kupališta i ugostiteljskih objekata u okviru istih.

Sve više stranaca

U travnju ove godine su izvršili 209 nadzora kojima su bili obuhvaćeni obveznici iz građevinske djelatnosti. Nadzori su izvršeni na gradilištima u cilju provjere zakonitosti poslovanja. Tom prilikom je otkriveno 120 neprijavljenih radnika i četiri objekta koja su obavljala djelatnost bez odobrenja za rad.

Zbog nepravilnosti (zapošljavanje neprijavljenih radnika i rada bez odobrenja) izdato je 65 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 348.750 KM. Predugo traje priprema novih fiskalnih zakona i zakona o minimalnoj plaći od 1.000 KM. Posljednji put najavljeni su do kraja jeseni, ali stigla je jesen, a još nema potvrde da će se uskoro naći u parlamentarnoj proceduri.

- Zakoni će, prema svim najavama, biti upućeni u formi nacrta, što znači da barem naredne dvije godine oni ne mogu stupiti na snagu. Zato ne treba gubiti vrijeme i u ovom razdoblju, dok ti zakoni ne budu usvojeni, može se izmijeniti postojeći zakon. S manjim intervencijama moguć je veći rast plaća kroz neki vid zamrzavanja doprinosa. Struka ima prijedloge, ističe stručnjak u oblasti ekonomije Faruk Hadžić.

U Bosni i Hercegovini je u prvom polugodištu, kada je riječ o zapošljavanju stranaca, izdato 3.230 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.400, Republiku Srpsku 1.538 i Brčko Distrikt BiH 292. Najviše radnih dozvola izdato je za djelatnost građevinarstva (1.071), zatim ostale uslužne djelatnosti (401), trgovina (345) i prerađivačka industrija (332), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (235), umjetnost, zabava, rekreacija (230)… 

Što se tiče država porijekla stranih radnika, najviše ih je iz Turske (572), Nepala (465), Srbije (355), Indije (329), Bangladeša (246), Kine (168) i Hrvatske (101). Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. iznosi 6.073 radne dozvole. 

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2023. godini iznosila je 3.995 radnih dozvola.

N. K.