Nakon što se hripavac pojavio u Hrvatskoj, prvi slučajevi zaraze i tragedija zadesili su i našu zemlju. Umrla je dvomjesečna beba u Mostaru.

Hripavac je, inače, jedna od najzaraznijih dječjih bolesti koju karakteriziraju napadaji kašlja koji obično završavaju dugotrajnim i hripavim udahom. Širi se kašljanjem i kihanjem, a jedina prava prevencija je cijepljenje.

Kod zaražene djece uglavnom dolazi do komplikacija poput upale pluća. Riječ je o jednoj od najzaraznijih infektivnih bolesti uopće, čija zaraznost se kreće na razini koju imaju ospice i određene varijante COVID-a 19.

Simptomi

Dugotrajna je i u klasičnom tijeku se može podijeliti u tri stadija od kojih svaki traje dva tjedna, ponekad i dulje. U pravilu na bolest treba posumnjati kod svakog pacijenta s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, posebno ako nema pratećih simptoma poput povišene tjelesne temperature, glavobolje ili osipa.

Iz bolnice u Mostaru kažu da su imali samo jedan slučaj hripavca, a sve ostalo su klasične respiratorne bolesti koje vladaju u ovo doba godine.

- Pored svih poduzetih mjera na klinici za dječje bolesti dijete je nažalost preminulo. Mogu reći, a o tomu su me informirale kolege, da je umrlo dijete imalo i druge bolesti, i što je najbitnije u svemu dijete nije bilo cijepljeno s obzirom i na dob, to je dva mjeseca, kazao je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a, Eniz Čolaković.

Ključna preventivna mjera je cijepljenje, no nažalost opseg imunizacije je 68 posto, što ne obuhvaća kolektivni imunitet koji bi trebao biti oko 95 posto. Bolest kod novorođenčadi može izazvati ozbiljne posljedice, dok se kod odraslih, uz antibiotsku terapiju, uglavnom uspješno liječi. Preventivne mjere kod pertusisa osim cijepljenja su izolacija i profilaksa. S jedne strane bitna je prevencija eliminacije prijenosa, a s druge prevencija samim cijepljenjem. Važni su i nadzor pedijatara, odnosno infektologa, te primjene suvremenih i dokazanih načina liječenja bakterije Bordetella pertussis, kao i imunizacija obveznim redovitim kalendarom cijepljenja.

- Nadam se da će kao i dosad biti zabilježeni samo pojedinačni slučajevi i da neće doći do ozbiljnijeg epidemijskog razmjera u Federaciji ili u državi, rekao je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Siniša Skočibušić, podsjetivši da je najviše slučajeva bolesti bilo prijavljeno 2018, njih 93.

Pojedinačni slučajevi

Više zavoda za javno zdravstvo u Federaciji posljednjih mjeseci zabilježilo je povremene slučajeve hripavca. Uzročnik je spomenuta bakterija, koja se nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina brzo razmnožava i počinje stvarati toksine i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja.

Bolest se pojavljuje kao obična prehlada zbog čega se blaži oblici čak ne mogu ni klinički prepoznati. Nakon tjedan do deset dana počinje se razvijati kašalj, koji je tipično suh u napadima i češći noću, gušeći i izazivajući osjećaj nedostatka zraka kod pacijenata. Vrlo često djeca povraćaju i nemaju povišenu temperaturu.

Hripavac je u ovome trenutku dosta rasprostranjeniji u susjednoj Hrvatskoj. U Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno je 125 osoba zaraženo, među njima i  školska djeca koja su se cijepila kada je to bilo potrebno. Nažalost, protokom vremena i slabljenjem imuniteta i ta djeca su se zarazila, ali zbog činjenice da su se cijepila, imaju blažu kliničku sliku. Roditelji bi djecu protiv hripavca morali cijepiti tri puta do navršene prve godine života, potom jednom s navršenom prvom godinom života i jednom s navršenom petom godinom života. Sa zarazom se bore i diljem Europe. Način da se hripavac potpuno iskorijeni još ne postoji pa na njegovu pojavu možemo računati svakih tri do pet godina.

N. K.