Pristup informacijama je osnovno pravo. Cilj je osigurati da žitelji i mediji imaju mogućnost postavljati pitanja o radu institucija i pitanjima od javnog interesa, poručila je Valtat. Zakon je usvojen na državnoj razini u rujnu 2023., podsjetila je, ali i dalje nije u potpunosti usklađen niti ima jednaku primjenu u svim dijelovima BiH

Zakon ne funkcionira onako kako je prvobitno zamišljeno. Uočili smo česta kršenja – od nepoštivanja rokova za odgovore, do nedostavljanja odluka drugostupanjskih organa, istakla je ona. Jedan od ključnih problema u praksi, navela je, ostaje odbijanje institucija da dostave informacije od javnog značaja, kao što su podaci o javnom financiranju, ugovorima o djelu, plaćama dužnosnika, javnim nabavkama i koncesijama

Povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama Transparency International u Bosne i Hercegovine i udruženje 'Vaša prava BiH' organizirali su okrugli stol pod nazivom 'Sloboda pristupa informacijama: Prepreke, rješenja i očekivanja'. Identificirane su ključne prepreke i predložena konkretna rješenja. Skup je okupio predstavnike institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, Delegacije Europske unije u BiH, nadležnih tijela s različitih razina vlasti, organizacija civilnog društva i medija, s ciljem da se razmotri trenutno stanje i izazovi u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH.

 Konkretni prijedlozi

Voditeljica Odjela za europske integracije, politička i ekonomska pitanja u Delegaciji EU u BiH Aurelie Valtat istakla je značaj transparentnosti i jednakog pristupa informacijama za sve žitelje. 

- Pristup informacijama je osnovno pravo. Cilj je osigurati da žitelji i mediji imaju mogućnost postavljati pitanja o radu institucija i pitanjima od javnog interesa, poručila je Valtat. Zakon je usvojen na državnoj razini u rujnu 2023., podsjetila je, ali i dalje nije u potpunosti usklađen niti ima jednaku primjenu u svim dijelovima BiH. 

- Potrebno je dodatno unaprijediti zakonski okvir kako bi se osigurala dosljednost i proaktivna transparentnost, poručila je Valtat.

Transparency International u BiH ovom prilikom je predstavio konkretne prijedloge i inicijative za izmjene zakona na svim nivoima vlasti, koji su rezultat višegodišnjeg monitoringa i pravne prakse u zaštiti prava građana na pristup informacijama. Rukovoditeljica Centra za pružanje pravne pomoći TIBiH Ena Kljajić Grgić naglasila je da trenutni zakonski okvir ne ispunjava svoju svrhu u praksi. 

- Zakon ne funkcionira onako kako je prvobitno zamišljeno. Uočili smo česta kršenja – od nepoštivanja rokova za odgovore, do nedostavljanja odluka drugostupanjskih organa, istakla je ona. Zalažemo se za uvođenje inspekcijskog nadzora, dodala je, ali i propisivanje prekršajnih odredbi, uključujući novčane kazne za organe koji krše zakon. Jedan od ključnih problema u praksi, navela je, ostaje odbijanje institucija da dostave informacije od javnog značaja, kao što su podaci o javnom financiranju, ugovorima o djelu, plaćama dužnosnika, javnim nabavkama i koncesijama. 

- Iako sudovi često usvajaju tužbene zahtjeve i nalažu institucijama da dostave tražene informacije, u velikom broju slučajeva se te odluke ne poštuju, rekla je Kljajić Grgić. 

Dugotrajnost predmeta

Imamo predmete, dodala je, koji se vode još od 2014. godine. Jedan od njih je ove godine dostavljen i Europskom sudu za ljudska prava, gdje očekuju presudu. Također je ukazano na dugotrajnost sudskih postupaka i nepostojanje pravne mogućnosti za povrat troškova, što dodatno obeshrabruje žitelje i organizacije u ostvarivanju ovog prava.

Sudionici skupa suglasni su da je neophodno jačati mehanizme odgovornosti i unaprijediti zakonodavni okvir kako bi pravo na pristup informacijama postalo stvarno i dostupno svim građanima BiH.