U svjetlu posljednjih zbivanja vezano za hidroelektranu (HE) 'Ulog'. Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) i Udruženje za zaštitu okoline 'Zeleni Neretva' Konjic upozoravaju da HE 'Ulog' već u fazi probnog punjenja akumulacije pokazuje opasne probleme, poput gubitka vode u akumulaciji kroz novonastale pukotine između zidova brane i okolnog tla, što prijeti sigurnosnom katastrofom i ugrožava naselja nizvodno. 

Stoga pozivaju institucije da hitno reagiraju i zaštite stanovništvo i okoliš. Nadalje se ukazuje da izgradnju HE 'Ulog' kod Kalinovika nastavljaju pratiti brojne kontraverze. 

- Iako su pripremni radovi za tu elektranu započeli još 2011., oni su obustavljeni dvije godine kasnije nakon što su, uslijed učestalih odrona tla, poginula dva radnika. No, to nije spriječilo investitora ponovno krenuti s radovima u ljeto 2020. Ta sigurnosno-ekološka bomba, kako su je označili u akademskim krugovima, pokazuje prve probleme već u fazi probnog rada, zbog čega postoji opravdan strah za sigurnost ljudi i materijalnih dobara u svim naseljima nizvodno, prvenstveno Konjicu, Jablanici i Mostaru, upozorava se u priopćenju ACT-a i Udruženja ‘Zeleni Neretva’ Konjic. HE 'Ulog', čiji je investitor privatna kompanija EFT Group vlasništvu Vuka Hamovića, najvećeg trgovca električnom energijom u regiji, gradi se na lokalitetu Nedavić, u neposrednoj blizini Velje strane, jedne od najnestabilnijih padina na području BiH. Znanstveni i stručni autoriteti iz oblasti geologije su u više navrata isticali da na tom mjestu nije preporučljivo izvoditi bilo kakve građevinske radove, dok je ispitivanjima površinske vode iz srpnja ove godine na dva lokaliteta u neposrednoj blizini 'Uloga' utvrđeno prisustvo različitih metala, uključujući i teške metale poput kadmija i olova, čija koncentracija prelazi dozvoljene granične vrijednosti za tu kategoriju vodotoka. 

- Konkretnu reakciju očekujemo od Pravobraniteljstva BiH, koje se uključilo u slučaj izgradnje HE 'Ulog' obzirom da postoje ozbiljne naznake da je dio projekta realiziran na teritoriju FBiH, za što investitor ne posjeduje dozvole. Napominjemo da je sporno i pitanje prenamjene šumskog zemljišta u građevinsko za potrebe izgradnje tog hidroenergetskog objekta, koju je, suprotno odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, odobrilo entitetsko resorno ministarstvo, poručuju Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT i Udruženje ‘Zeleni Neretva’ Konjic.