Dnevni.ba - PRELOADER

PROCES BRDO-BRIJUNI: Još jedna konferencija obilježena svađama, podizanjem tenzija i netrpeljivostima

17 Svi 2021


PROCES BRDO-BRIJUNI: Još jedna konferencija obilježena svađama, podizanjem tenzija i netrpeljivostima

Piše: Dragan Bradvica

Proces Brdo-Brijuni koji su pokrenule Republika Slovenija i Republika Hrvatska kako bi pomogle državama zapadnog Balkana na njihovom putu prema Europskoj uniji zasigurno je jedan u nizu poteza koji su dobri i barem jednom godišnje okupe sve lidere iz regije za isti stol kako bi razgovarali o otvorenim pitanjima.

Ali bez obzira na više nego dobre namjere ove dvije države, i 10. godišnjice procesa Brdo-Brijuni, ponovno su na vidjelo izašle sve tenzije, različiti pogledi, svađe i netrpeljivost između država zapadnog Balkana.

Nije nikakva tajna kako je situacija u regiji užarena, stvari su se dodatno usložile silnim non-paperima koji dolaze u posljednje vrijeme, nemalo puta se otvoreno priča o promjenama granica i ratovima.

U takovoj atmosferi je došao i današnji summit pa se očekivano nastavilo prepucavanje na relaciji Srbije i Kosova, između Srbije i dva člana Predsjedništva BiH ali i između samih članova kolektivnog šefa države. U takvoj atmosferi nemoguće je bilo naći i zajednički jezik oko zaključaka koji bi jasno dali do znanja da na zapadnom Balkanu neće biti promjena granica – Srbija je intervenirala s željom da u zaključcima stoji kako nema promjena granica država priznatih od strane Ujedinjenih nacija, a onda Kosovo na to nije željelo pristati.

Vučićevi pogledi

- Podržali smo namjere, želje i pretenzije drugih na zapadnom Balkanu za otvaranjem datuma za pregovore i viznom liberalizacijom, prenio je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije. Ukazao je da bilo i mnogo stvari oko kojih nismo suglasni, a jedno pitanje koje je bilo ključno, kaže, bilo je pitanje promjena granica oko čega nije bilo suglasnosti. Kako je objasnio, 'u regiji pojedini na dva različita načina tumače mijenjanje granica, onako kako se njima sviđa, a Srbija smatra da ne treba da se mijenjaju van pravila koja su ustanovili.

- Srbija se uvijek zalagala za ne mijenjanje granica priznatih od UN, organizacije koja je univerzalno tijelo, a ne da se prema granicama ophodi kako koja zemlja želi po sistemu jednom može promjena, sutra ne može. Ta naša inicijativa nije prihvaćena, a ostatkom teksta smo zadovoljni, rekao je Vučić. Istaknuo je da su neki drugi tražili mnogo više i mnogo su nezadovoljniji. Naglasio je da je bio pristojan i dobar sastanak uz mnogo replika.

- Ali na to smo navikli. Prije svega ih je bilo između Beograda i Prištine, svih nas sa Sarajevom, i unutar BiH. Ništa novo, navodi Vučić.Na pitanje novinara da li je bilo burno, Vučić je kazao da njemu nije bilo burno već da je uživao.

- Džaferović je govorio o tome da nismo potpisali granicu, pa sam mu objasnio da smo jedno dogovorili pa su promijenili svoje želje kad su došli u Beograd. Rekao sam da pita Ivanića, Čovića, Bevandu i druge. On uvijek pravi tu vrstu paralelizma, jednako su mu krivi Srbija i Hrvatska, izjavio je. Kaže da je Džaferović danas iznio po 6-7 tačaka za šta su krivi Srbija i Hrvatska.

- Napravio je šest tačaka za šta mu je Srbija kriva i 6-7 za šta mu je Hrvatska kriva. Odgovorio sam mu na 2-3 tačke, rekavši da to uvijek nema smisla. Ali svako je iznosio svoje stavove, to je otvoren dijalog, to je normalno i ok. Ja sam zadovoljan što je on rekao šta misli, mi smo rekli šta mislimo. Došli smo da iznosimo različite ideje, a ne da iznosimo iste, da se tobože mnogo volimo, ljubimo u obraz, a kada se vratimo kući da govorimo jedni o drugima sve najgore, poručio je.

Džaferović i Komšić

Uistinu u samom govoru člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića niz je dociranja i prema Hrvatskoj i prema Srbiji, koje je u biti optužio za brojne stvari.

Tako je za Srbiju kazao kako su tu problemi oko granica, optužio ih je za nepoštivanje i negiranje presuda Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, za čitav niz pitanja oko imovine i sukcesije, za korištenje hidro potencijama u BiH.

Slično se odnosio i prema Hrvatskoj navodeći kako je i u tim odnosima problem sporazum o granicama, sporna mu je i izgradnja Pelješkog mosta, odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovsku goru, negiranje presuda Haškog tribunala, korištenje hidro potencijala Buškog blata. I jedne i druge je optužio da dvije godine zaobilaze Predsjedništvo BiH 'kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH'.

- Cijela ova priča oko Brdo-Brijuni procesa koja već traje deset godina zamišljena je drugačije od onoga kako je to danas na sastanku ispalo. Od priče koja je trebala da gurne regiju prema EU, da zemlje koje su članice Unije, sudjeluju u ovom procesu, budu na neki način odvjetnici tog novog geopolitičkog pristupa, zapravo, povlačenja regije u EU, mi smo se danas, ipak, našli u, recimo, balkanskim temama. I to zbog rasprave koja je na momente bila ne baš prijatna između Kosova i Srbije. I, naravno, tu se morao uključivati Dodik, jer kako će 'kolo bez Kokana'. Zna se na čijoj strani, kazao je za Radiosarajevo.ba član Predsjedništva BiH Željko Komšić

. Prema njegovim riječima cijela rasprava je 'otišla u pogrešnom pravcu'.

- Na iznošenje stavova, političkih viđenja koje svi mi znamo od strane predstavnika Srbija, Dodika i predsjednice Kosova. Najviše je vremena na to potrošeno. Po meni šteta. Svi mi znamo šta mislimo o pojedinim pitanjima. Isturanje tih pitanja na stol kao što se to sada desilo je cijelu priču skrenulo u drugom pravcu. Umjesto da pred Bruxelles preko Slovenije, koja preuzima predsjedavanje EU, izađemo na način da makar sve zemlje regije imaju jedinstven stav da cijelu regiju treba povući naprijed ka EU, mi smo se vratili na neki način u tu balkansku priču, da ne kažem u balkansku krčmu, i bavili se temama zbog kojih Brdo-Brijuni zapravo nisu ni pravljeni, konstatirao je Komšić.

Izrazio je žaljenje jer je 'taj sastanak je tako završen'.

- Nadam se da bez obzira na takav završetak neće imati negativne posljedice u Bruxellesu kada je riječ o pretenzijama zemalja zapadnog Balkana da se priključe EU, zaključio je Komšić.

Dodajmo kako su, uz domaćine, predsjednike Slovenije i Hrvatske, Boruta Pahora i Zorana Milanovića, jučerašnjoj konferenciji sudjelovali predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Albanije Ilir Meta, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Kosova Vjosa Osmani te već navedeno tročlano Predsjedništvo BiH.

Milanović: Bilo je prijepora

Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, poručio je kako su dogovorili tekst deklaracije koji je kompromis ili 'najniži zajednički nazivnik'. Dodaje kako je netko od nečega morao odustati.

- Bilo je određenih prijepora, nesporazuma. Recimo da je agenda kosovske predsjednice Osmani bila nešto ambicioznija i da su zbog protivljenja Srbije jednostavno neki dijelovi morali biti ispušteni. Ja to vidim kao sasvim prihvatljivu cijenu dokumentu koji je dobar. Naime, Slovenija i Hrvatska su stu da pomognu integracijskom procesu državama koje su tu gdje smo mi bili prije 15, 20 godina. To je jedini motiv. Motiv nije ni mentorstvo ni tutorstvo niti bilo kakve karijerne niti biografske komponente za bilo koga od nas. Bilateralni problemi koje države sudionice imaju međusobno neće moći biti riješene u sklopu Procesa Brdo-Brijuni i mislim da bi bilo zdravo da ih se previše ne koristi. To nas je pomalo ometalo u radu ali smo, čini mi se, dosta strpljivo i uporno navigatorski došli do luke. Brod se nije razbio niti je oštećen, naglasio je Milanović. Priznaje kako je tijekom konferencije trebalo snižavati tonove između predstavnika Srbije i Kosova. Uz to, kaže kako ne zna koji bi se europski lider snašao slušajući njegov razgovor s Dodikom, Džaferovićem i Komšićem.

Pahor: Bilo je mnogo razlika, povišenih tonova

Slovenski lider Borut Pahor ističe da je ovo bio jedan od najzahtjevnijih i najtežih sastanaka.

- Bilo je mnogo razlika, povišenih tonova pa pomirenja da bi na koncu potpisali dokument kojim sam vrlo zadovoljan, rekao je Pahor. On je istaknuo tri tačke kada je riječ o EU integracijama: Prvi zaključak je poziv EU da područje zapadnog Balkana vidi kao cjelinu; zatim potreba da Bruxellesregiju zapadnog Balkana gleda geopolitički jer EU trenutno ima prazninu u tom pogledu s obzirom na to da ove države nisu članice; treći zaključak se odnosi na to da proces reformi koji bi države približio EU moraju pospješiti i države članice EU, ne samo zapadnog Balkana.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

23 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024