Piše: Dragan Bradvica

I dok na mostarsku Zračnu luku slijeću uglavnom ptice već poodavno traju političke peripetije oko eventualne izgradnje zračne luke u Trebinju.

Projekt koji je Milorad Dodik uglavnom najavljivao pred izbore trenutno je bliže realizaciji no ikada jer se u sve uključila i Vučićeva Republika Srbija. Još uvijek sve nije niti izbliza gotovo ali je na posljednjoj sjednici Vijeća ministara utvrđen Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanje Memoranduma o razumijevanju i suradnji na realizaciji infrastrukturnog projekta 'Izgradnja zračne lukeTrebinje' između Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije.

A sve to već i prije toga je izazvalo zabrinutost unutar Europske unije, posebno Republike Hrvatske, jer stručnjaci navode kako gradnja zračne luke nema apsolutno nikakvu ekonomsku opravdanost.

Upravo zbog toga mnogi stručnjaci i političari iz EU jasno i glasno upozoravaju kako je vrlo izvjesno da ona ne bi imala civilnu nego prije svega vojnu namjenu. Još kada se uzme u obzir situacija oko ruske agresije na Ukrajinu, sve jačim priča o 'srpskog svetu'….

Utjecaj na okoliš

U subotu se u sve uključio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković koji je zatražio od Vijeća ministara BiH da zaustavi izgradnju zračne luke u Trebinju dok se ne ispita utjecaj na okoliš preko državnih granica i utvrdi nepostojanje utjecaja na izvorište rijeke Omble.

Franković je podsjetio je da su, osim Hrvatske, BiH i Srbija potpisnice Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencije, kao i Protokola o strateškoj procjeni okoliša, uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (SEA protokol).

- Izgradnja zračnih luka spada u popis aktivnosti, odnosno zahvata na koje se primjenjuju načela i odredbe ESPOO konvencije i SEA protokola te stoga izražavamo nezadovoljstvo dosadašnjim tijekom aktivnosti i nepostojanjem inicijative za dijalog s nadležnim tijelima zainteresirane države po ovom, ekološki, značajnom pitanju. Ne ulazeći ekonomske i ostale aspekte izgradnje zračne luke na teritoriju druge države, apeliramo, te, pozivajući se na odredbe navedene međunarodne legislative, zahtijevamo od nositelja projekta da bez odlaganja obustavi planirane buduće aktivnosti po ovom projektu, sve dok se ne ispune uvjeti ESPOO konvencije i SEA protokola, odnosno dok se ne provedu sva potrebna ispitivanja utjecaja na okoliš preko državnih granica i dok se činjenično utvrdi nepostojanje utjecaja koji bi izgradnja zračne luke imala na izvorište rijeke Omble, naveo je Franković.

Iz dubrovačke gradske uprave ističu kako bi, prema dostupnim informacijama, buduća zračna luka trebala biti smještena u krškom i izrazito vodopropusnom terenu kod naselja Taleža u Republici Srpskoj, udaljenog oko 8,5 kilometara od izvora Omble.

Nije trebalo dugo čekati na odgovor iz Trebinja.

- Gradonačelnik Dubrovnika ne bi trebalo smetati, ukoliko ne može da pomogne, nema potrebe da se politika upliće u izgradnju zračne luke u Trebinju, poručio je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.

Napominje kako se i šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada se gradila zračna luka Čilipi u Dubrovniku moglo postaviti postavi pitanje gdje se ta zračna luka treba graditi, a prema informacijama kojima on raspolaže, lokacija je bila bolja u Trebinju.

- Јa sam za to da se svi uvjeti ispune, ali isto tako bez uplitanja politike. Nema potrebe za suvišnim komentarima da će gradnja zračne luke loše uticati na neke zemlje, rekao je Ćurić.

Poručio je dubrovačkom gradonačelniku da ne smeta, ako ne može pomoći u izgradnji zračne luke u Trebinju.

- Projekt zračne lukeje na ponos svih nas, istaknuo je Ćurić.

Što će biti sa Zračnom lukom Mostar?

Kako će se stvari kretati u budućnosti, ostaje za vidjeti ali je već sada jasno kako će ovaj projekt za sobom vući mnogo repova. Iz EU i Hrvatske su itekako zabrinuti zbog ovog projekta, vlasti Srbije i RS-a su, barem verbalno, itekako odlučne da se on što prije realizira, ostaje za vidjeti kako će se oko svega ponašati politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata u našoj zemlji.

Isto tako, iz vida ne treba ispustiti kako mostarska zračna luka već nekoliko godina ima mizeran broj putnika, te se nikako ne uspijeva pozicionirati i barem pratiti ostale zračne luke u BiH. Nove gradske vlasti i menadžment u mostarskoj zračnoj luci i dalje nude samo priče, a konkretnih pomaka gotovo da i nema.

Ukoliko bi se uistinu realizirao projekt zračne luke Trebinje jasno je kako bi i to značilo još manje putnika na mostarskoj zračnoj luci, a veliko je pitanje pripremaju li se vlasti i uprava Zračne luke Mostar za takav scenarij, imaju li jasne strategije i planove jer ukoliko to (ponovno) izostane i dalje će na pisti uglavnom moći brojati ptice a ne zrakoplove i putnike.