Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Članice Europske unije, nakon ruske invazije na Ukrajinu, sve snažnije zagovaraju podršku za proširenjem s balkanskim državama. U tom 'paketu', vrlo lako se može naći i BiH, i to ne prvenstveno zaslugama svojih političara, već zabrinutosti Bruxellesa od ruskog utjecaja i proširenja ratnih tenzija na zemlje-članice. 

Kako je to kazala njemačka ministrica vanjskih poslova, to je postala "geopolitička nužnost". Pri tom je jasno određeno tko je kočničar euroatlantskih procesa u slučaju BiH. U BiH su jučer boravili i talijanski i austrijski ministri kazavši kako je učinjen „impresivan napredak“. Ova pretjerana pohvala bi, valjda, trebala biti „vjetar u leđa“, domaćim političarima za još neke korake, pa makar i u „pet do 12“.

Baerbock: Suprotstavljamo se onima koji su fantazijama o odcjepljenju BiH zapreka na putu ka EU

To je jasno dala do znanja i ministrica vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Annalena Baerbock, zemlje koju trenutno potresa afera oko ruskog prisluškivanja najvišeg vojnog vodstva, Bundeswehra, o oružju za Ukrajinu i potencijalnom napadu Kijeva na most na Krimu, a čiju su audiosnimku objavili ruski mediji. Njemačka ministrica ovaj tjedan boravi u posjetama Crnoj Gori i BiH, što nikako nije slučajnost.

Baerbock je naglasila kako se BiH nalazi na ključnom raskrižju u procesu pristupanja te je podsjetila kako je prošle godine je Europsko vijeće odlučilo otvori pristupne pregovore čim budu za to ispunjeni kriteriji. 

-Na putu ka EU, odgovorni u Sarajevu moraju, korak po korak, pristupiti nužnim reformama. Usvajanje zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma bio je jedan takav europski reformski korak. S obzirom na listopadske lokalne izbore ključno je da se sada završi reforma izbornog zakona s paketom integriteta izbornog procesa. Slobodni i pošteni izbori su temelj demokratskog društva. Mi se odlučno suprotstavljamo svim onima koji svojim fantazijama o odcjepljenju Bosni i Hercegovini postavljaju zapreke na putu ka EU i dovode u pitanje europske vrijednosti, poručila je njemačka ministrica.

Ona je naglasila kako su "zemlje zapadnog Balkana neodvojivi dio naše Europe". 

-Da svim snagama podržavamo šest država u regiji na njihovom putu ka EU postala je geopolitička nužnost, najkasnije u svjetlu ruskog brutalnog imperijalizma. Ne možemo sebi dozvoliti da bilo gdje u Europi imamo sive zone i moramo zajedno učiniti sve da zatvorimo sve strane koje Rusija može iskoristiti za svoju politiku destabilizacije, dezinformacije i infiltracije. To podrazumijeva podršku zemljama zapadnog Balkana u jačanju njihovih demokratskih institucija, poboljšanje njihove otpornosti i pružanje ekonomske perspektive ljudima. Kao EU mi pri tome imamo zajedničku domaću zadaću da se i sami  postavimo na pravi put za budućnost, dok stavljamo više stolica za europski stol. Samo zajedno ćemo uspjeti da u Europi izlijemo čvrst temelj za mir, slobodu i sigurnost, naglasila je Baerboc.

Govoreći o Crnoj Gori, ona je naglasila kako se radi o njihovom NATO savezniku, te da je u procesu pristupanja EU, Crna Gora sebi postavila ambicioznu agendu koju je odlučna slijediti, potvrđujući partnerstvo i prijateljstvo, ali i težnje ka još boljem napretku u reformama vladavine prava, i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Rutte: Nema prečaca za proširenje, kriteriji se moraju ispuniti

Bh političari očekuju kako će ovaj mjesec, nakon što Europska komisija podnese izvješće o napretku BiH, Europsko vijeće na sjednici 21. ožujka donijeti odluku o početku pregovaračkog procesa. 

S obzirom na svojevrsnu diplomatsku ofanzivu Bruxellesa, te raspoloženje i stavove mnogih država članica, to bi se moglo dogoditi, no ne isključivo zbog rada na reformama bh političara, iako se bilježe pomaci.

Naime, tijekom nedavnog posjeta BiH predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, nizozemskog i hrvatskog premijera Marka Ruttea i Andreja Plenkovića, mogle su se se čuti ohrabrujuće, ali i upozoravajuće izjave. 

Tako je nizozemski premijer Rutte, koji je poznat po svom stavu kako je za otvaranje pregovora potrebno ispunjavanje svih uvjeta, bez iznimki i popuštanja, u Sarajevu kazao: "Proširenje EU uvijek je bilo i bit će temeljeno na zaslugama. Nema prečaca, taj korak mora biti utemeljen na ispunjenim kriterijima".

Nedavno, sa sastanka predstavnika stranaka partnera na državnoj razini, SNSD-HDZ-stranke Trojke, poručeno je kako se o EU-a želi točan datum početka pregovora.

-Sva trojica podvlačimo da bez datuma o pregovorima to ništa ne znači. Osjećali bismo se zaobiđeni ukoliko ne bude točan datum za pregovore za BiH. Vjerujemo kako možemo u sljedećih 7 do 10 dana riješiti nekoliko pitanja, kazao je Dodik prošli tjedan u Mostaru.

Povijesna pogreška EU-a

Stav oko proširenja EU-a nakon rata u Ukrajini drastično se promijenio kod vođa onih država koji su prije iskazivali otvorenu skepsu. Među njima je i francuski predsjednik Emmanuel Macron. 

Naime, podsjetimo da je Pariz u listopadu 2019. godine blokirao otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, tvrdeći da EU “najprije treba reformirati metodologiju proširenja”, kada je više od polovice država članica tražilo da se ove dvije balkanske države nagrade za postignute reforme tako što bi počele pregovore o pristupanju. Nakon toga, francuska administracija uputila je zemljama članicama neformalan dokument-prijedlog proširenja EU u sedam etapa. Sada je stav Francuske značajno drukčiji.

Podsjetimo da je u svom posljednjem, službenom zadnjem službenom obraćanju novinarima krajem studenoga 2019. godine, Jean Claude Juncker, za mnoge jedan od najkvalitetnijih ljudi koji su bili predsjednici Komisije, rekao kako je za svoga mandata zabilježio dva golema propusta europske politike – Brexit i francuski veto na proširenje na Balkan. Francusko ‘STOP’ za Skoplje i Tiranu nazvao je “povijesnom pogreškom”.

Da se mijenja put Macronove "evolucije" što se tiče zemalja zapadnog Balkana, pokazala je njegova ideja iz svibnja 2022. godine kada je predložio formiranje nove političke zajednice u Europi, u kojoj bi bili i Ukrajina i zemlje zapadnog Balkana.

-Središnji dio te zajednice bi činila Europska unija. Tako bi se u aktualnoj geopolitičkoj situaciji moglo okupiti i one zemlje koje nisu ili ne žele biti članice EU-a, izjavio je Macron tijekom posjeta Berlinu te godine. No, s njim se nije složio njemački kancelar Olaf Scholz, koji je ovu ideju ipak iz pristojnosti nazvao "vrlo zanimljivom". 

Scholz je tada, nakon sastanka s Macronom, na konferenciji za novinare izričito napomenuo da ta ideja ne bi smjela dovesti do toga da se odustane od EU-perspektive šest zemalja zapadnog Balkana, odnosno da im se onemogući ulazak u EU.

Zbog ruskog i kineskog utjecaja u toj regiji, savezni kancelar Scholz se založio za ulazak Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i BiH u Europsku uniju – i to što je brže moguće.  

Već u rujnu iste godine Macron je imao dijametralno drukčiji stav: "...Ako slušamo, da imamo sve veće vanjske snage koje koriste ovu situaciju, tenzije među zajednicama za destabiliziranje ne samo BiH već i najbliže susjede i cijelu regiju. Mislim da to ne možemo prihvatiti. Dakle, ako je europska perspektiva dio paketa s uvjetima da se to popravi, potpuno sam spreman to razmotriti”, rekao je francuski predsjednik Macron.

Čini se da je EU, pritisnuta "problemima u najavi", postala svjesnija balkanskih zemalja i značaja njihovog ulaska u EU i jednostavna je istina da je ovo za BiH povijesni trenutak. Hoće li ga bh političari iskoristiti?