Međunarodna rejting agencija Standard and Poor's potvrdila je trenutni rejting Bosni i Hercegovini, B sa stabilnim izgledima. U obrazloženju se navodi kako su političke napetosti u zemlji posljedica najave Republike Srpske da se priprema za povlačenje iz državnih institucija.

Trajna neizvjesnost 

Očekuju smanjenje tenzija te da će političke strukture ostati nepromijenjene. Trajna neizvjesnost, prema njihovoj ocjeni, mogla bi negativno utjecati na rast, koji bi u 2022. iznosio 2,7 posto, dok je za 2021. procijenjeni rast od 6,7 posto. Pozitivna okolnost je da neto dug Vlade BiH ostaje nizak, ispod 30 posto BDP-a, što daje prostor za djelovanje u fiskalnoj politici, čak i ako politički događaji budu utjecali na kreditne linije međunarodnih financijskih institucija.

Stabilni izgledi zasnivaju se na balansu između negativnih rizika koji proizlaze iz složene i konfrontirajuće politike u sljedećih 12 mjeseci i s druge strane relativno jake ekonomske osnove, kao što su neto dug, poboljšanje vanjske pozicije i otpornost bankarskog sektora. Navedeno je kako je ekonomija  u 2021. godini imala koristi od snažnog izvoza, naročito prema EU, gdje je većina ključnih trgovinskih partnera naše zemlje.

Posebno dobar izvoz ostvaren je u oblasti mineralnih proizvoda, metala i drvoprerađivačkog sektora. Turizam se, također, oporavlja, pa je za devet mjeseci prošle godine dostigao nivo od oko 60 posto u odnosu na period prije pandemije.

Međutim, puni utjecaj političkih događanja još nije u potpunosti vidljiv u podacima, budući da su se političke nesuglasice intenzivirale pred kraj 2021.

Također, rizik i dalje predstavlja pandemija COVID-a 19. U skladu sa cjenovnim trendovima u drugim zemljama, inflacija u BiH raste, te je prosječna inflacija u 2021. iznosila dva posto nakon deflacije od 1,6 posto u 2020. godini.

Cijene hrane, energije i prijevoza ključni su pokretači inflacije. U 2022. analitičari očekuju inflaciju od 4,2 posto, dijelom i zbog efekata koji će se prenijeti iz 2021. Ipak, dugoročno, se ne očekuje veća inflacija uz predviđanja da će indeks potrošačkih cijena (rasti umjereno tijekom perioda 2023.-2025.

Aranžman valutnog odbora u BiH, prema ocjeni analitičara, predstavlja važno ekonomsko sidro. Postojeće Upravno vijeće je nastavilo s punim radom te se očekuje stabilno funkcioniranje Centralne banke BiH u idućem periodu, bez obzira na trenutnu političku situaciju.

Prema navodima analitičara, kreditni rejting može biti i povećan ako dođe do unapređenja na domaćoj političkoj sceni, uz veći nivo suglasnosti i manje konfrontacija, koji bi bili usmjereni na strukturne reforme i ekonomski rast. S druge strane, do smanjenja rejtinga može doći u slučaju dodatnog pogoršanja političke situacije.

- Trenutni kreditni rejting BiH je potvrda da je bankarski sustav u Bosni i Hercegovini bez obzira na sve još uvijek stabilan. Moje mišljenje je da je bankarski sektor najbolji dio bh. ekonomije i to je jako važno. Na sreću politička nestabilnost kojoj svejdočimo, pa i pandemija koja nas nije zaobišla, nisu se negativno odrazili na naš kreditni rejting, smatra ekonomski analitičar Damir Bećirović.

Novi krediti

Pribojava se, ističe, da se loša politička situacija u zemlji ne odrazi i na kreditnu sposobnost, a ne sumnja ni u nove kredite, naročito u Federaciji BiH.

- Ako se nastave politička prepucavanja i održi ova nestabilnost, bojim se da će se to negativno odraziti i na ekonomiju u zemlji. Nažalost, politika i ekonomija su nešto što je praktično nemoguće odvojiti jedno od drugoga, dakle ovisni su međusobno. I zato se bojim da se stvari mogu pogoršati. Što se tiče novih kredita, u to ne sumnjajte. Izborna je godina i sasvim je sigurno da će se država ponovno zadužiti. Federacija BiH ima posebno dovoljno prostora za nove kredite, dok u Republici Srpskoj stvari nisu povoljne. Oni su već imali javne pozive za emisiju dionica. Dosad su to bili trezorski zapisi i obveznice, a sada se već je jasno traže drugi načini zadiuženja, upozorava Bećirović.

H. Ž.