Iz Kriznog stožera i Ministarstva zdravstva HNŽ-a, nedavno su za naš list kazali kako se situacija po pitanju održavanja nastave u školama može promijeniti u jednom danu, ali i kako se zasad postojeći kombinirani model u kojemu dio učenika nastavu pohađa u učionicama, a dio i na daljinu - pokazao učinkovitim.

Ministar Rašid Hadžović rekao nam je da o eventualnom prelasku na sustav online nastave odluku može donijeti Krizni stožer Civilne zaštite HNŽ-a, a hoće li do toga doći nije mogao, niti želio govoriti.

Ankete

U Kriznom stožeru kažu nam kako je logično da se pojave određeni problemi i u oblasti školstva, s obzirom da su oni sveprisutni u svim životnim sferama u vrijeme pandemije, dok je dan kasnije glasnogovornik Pero Pavlović u izjavi za N1 televiziju istakao kako sigurno od prelaska na online platformu neće biti ništa, makar ne zasad. Vijest iz Stožera s odobravanjem je dočekana među roditeljima, kao i među prosvjetarima.

Predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a Slavko Lauš ističe da je za prosvjetne djelatnike i kombinirani model nastave sa svim svojim manama prihvatljiviji od prelaska na online platformu. Ukazao je i na analize i ankete koje su potvrdile kako preko 70 posto prosvjetara zagovara nastavu bez ograničenja, dakle sa satima koji bi trajali po 45 minuta uz prisustvo svih učenika u učionicama.

- Manje od 20 posto ispitanih podržava model koji je danas prisutan (kombinirani), dok manje od deset posto ispitanih zagovora online platformu, točnije nastavu na daljinu. Veoma je važno za učenike da usvoje znanja u školama, pa ćemo stoga dalje činiti sve kako bi se nastavni proces vratio u normalu, bez obzira na probleme koje je donijela pandemija, rekao je Lauš.

Prosvjetari imaju i veliki vjetar u leđa od strane roditelja.

Udruga “Naša djeca“ u posljednje vrijeme glasno ukazuje na probleme u obrazovnom sustavu, međutim na pozive na razgovor upućene Ministarstvu obrazovanja HNŽ-a, vladajući se zasad ne odazivaju.

Lauš tvrdi kako su škole danas najsigurnija mjesta kada govorimo o širenju zaraze i opasnostima od koronavirusa, obzirom da se svi prosvjetni radnici i učenici pridržavaju preporuka i mjera koje su na snazi.

- Učenici koji su dosad bili zaraženi nisu se zarazili u školama, već su ih zarazili ukućani koji su odlazili na okupljanja poput svadbi, napominje Lauš.

Bez obzira na lošu epidemiološku situaciju u Županiji, prelazak na online platformu prema njegovim riječima bio bi poguban za školstvo i potpuno apsurdan.

- Mnogo gradiva se tijekom prvog vala pandemije nije usvojilo. Inicijalni ispiti potvrdilo je da sumnogi učenici u zaostatku. U slučaju da ponovo pređemo na online sustav, siguran sam da bismo počeli gubiti generacije. Online nastava bi dodatno opteretila roditelje, smatra Lauš.

Uloga roditelja

Problem za roditelje je i nedostatak kvalitetne tehničke opreme za online nastavu. Mnogo je obitelji koje nisu u stanju priuštiti djeci kvalitetne računare, a tu su i one koje imaju više školaraca i svega jedan računar.

- Roditelji bi u slučaju online nastave ponovno nakon osam sati na poslu i svih stresova i problema kući bili primorani postati učitelji. Djeca nisu sposobna da sama budu dijelom platforme. Nedavno su školama dostavljeni dopisi u kojima je traženo da svi učitelji predstave ono što im nedostaje od opreme. Hoćemo li to dobiti i da li bi ta nova oprema bila adekvatna ostaje da vidimo. Bilo bi dobro da ljudi koji odlučuju poslušaju i roditelje, odnosno prosvjetare, rekao je na kraju predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a.

Odlukom Ministarstva obrazovanja HNŽ-a u ovoj županiji od početka školske godine na snazi je kombinirani model, prema kojem 15 učenika u razredima pohađa nastavu u učionicama, a ostatak putem online platforme.

J.S.