Zakon o radu u svojim općim odredbama definirao radni odnos i naravno neminovno propisao i prava i obveze poslodavaca i djelatnika. Jedna od najznačajnijih stavki su odredbe koje se odnose na ostvarenje prava i obveza radnika, koji je istim zakonom zaštićen u mnogim segmentima kako u pogledu ostvarenja, tako i u pogledu definiranja organa koji odlučuju o pravima iz odnosa.

Stari zakon u odnosu na novi je u mnogome bio destruktivan, ali je istovremeno davao i širi dijapazam prava u odnosu na društveno-politički sustav koji je bio na snazi u to vrijeme. Novim zakonom se pravo radnika pokušava usmjeriti ka mirnom rješavanju bez sudskih sporenja ili pak da se oni smanje na što je moguće manju mjeru.

U situaciji normalnih društveno-ekonomskih odnosa u razvijenim sustavima ovaj način rješavanja sporova je afirmativan.

Zemlja apsurda

Ipak, u zemlji apsurda kakva je Bosna i Hercegovina, radnici bez obzira na kvalitetu zakona ne uživaju sva prava, brojne su zlouporabe od strane poslodavaca, čak i u javnom sektoru, zbog čega je u porastu i broj sudskih sporova.

- U ovom trenutku prava radnika u BiH više su ugrožena u privatnom sektoru. U najtežem položaju su takozvani prekarni radnici, odnosno oni koji rade na osnovu nečega što nije u skladu sa zakonima. Njihov položaj je nezavidan, nemaju pravnu sigurnost, nemaju prava na zdravstveno osiguranje, ne uplaćuje im se ni staž i kvaliteta života je loša, pošto su uglavnom u strahu od gubitka posla. Rade i prekovremeno, ne primaju redovito plaću i naknade, ne mogu podizati kredite u bankama i većinom su bez određenog radnog vremena. I dok rade, oni nemaju prava na pauzu ili slobodan dan, kao ni prava na otpremnine. Ukratko, svakodnevno im je ugrožena egzistencija. Takvim radnicima je teško pomoći jer se ne usuđuju prijaviti poslodavce nadležnim organima, uglavnom iz straha od gubitka posla, kaže nam predsjednik Sindikata zdravstvenih djelatnika HNŽ-a Dalibor Vuković.

Sindikat na čijem je čelu prošao je trnovit put do ujednačavanja prava s ostalim medicinskim radnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dobro je upoznat sa stanjem na terenu, navodeći i kako je položaj uposlenih u javnom sektoru mnogo bolji.

- Tu postoje granski ugovori koji su garant ostvarenja prava. Ipak, u posljednje vrijeme sve više djelatnika i u javnom sektoru se angažira po ugovoru o djelu, a poslodavci često zlouporabljuju i ovu vrstu angažiranja, nastojeći na taj način raditi uštede, nažalost ponovno na štetu radnika. Ugovor o djelu nije ugovor o radu. Isti traje određeno vrijeme, a poslodavac pritom ne uplaćuje zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Djelatnik u tim slučajevima dobija tek naknadu za rad bez drugih prava. Inspekcijski organi ne provode nadzor nad radom poslodavaca i to je glavni razlog angažiranja velikog broja djelatnika na crno u Bosni i Hercegovini. Osim toga, strah radnika da prijavi neregularnosti oko radnog angažiranja dovodi do loše slike po pitanju prava radnika u zemlji, navodi Vuković.

Radni sporovi itekako su česti u Organizaciji “Vaša prava“, koja nudi besplatnu pravnu pomoć građanima Bosne i Hercegovine.

Ahmet Salčin iz ove organizacije kaže da je sve veći broj nezadovoljnih radnika, koji nastoje uz pravnu pomoć izboriti se za prava koja su garantirana. Najčešći problem je mobing koji je sve prisutniji u bh. društvu.

- Kada govorimo o diskriminaciji, dominantan je mobing. Imamo i druge vidove uznemiravanja, posebno u posljednje vrijeme. Dosta česti su i problemi djelatnika koji rade na ugovor o djelu. Brojni u tom slučaju ne uspijevaju naplatiti svoj rad, te se odlučuju na tužbe. Često pokušavamo različitim dopisima prije nego se odlučujemo za tužbe, ali generalno prava radnika su itekako povrijeđena u zemlji, kaže Salčin.

S dolaskom pandemijske krize “Vaša prava“ su često skribila i o djelatnicima koji su dobili otkaze.

- Svi koji su nam se javili su mišljenja da su otkaze dobili na nezakonit način. Obraćali su nam se i sindikati koji recimo nisu mogli ući u određene trgovinske lance, dodaje.

Poseban problem su dugovanja poslodavaca na ime doprinosa. Iz ovoga razloga su recimo krajem prošle godine bili blokirani računi bolnica u Konjicu. Ali one su tek karika u lancu onih koji ne izmiruju ove obveze prema djelatnicima. Slična je situacija i na Javnom servisu BiH.

- Mnogo puta smo pravno pomagali osobama koje ostvare pravo na mirovinu, a ne uspijevaju uvezati staž. Ili recimo, zbog određenih dugovanja ranijih poslodavaca ne dobijaju iznos penzije koji bi im pripao da je sve na vrijeme uplaćeno. Kasnije se potražuju dugovanja... Komplicirani su to procesi, navodi Salčin.

Sudovi i tužiteljstva

U državi poput Bosne i Hercegovine veliki problem su korumpirana tužiteljstva i sudovi. I radnici svoja prava često ne uspijevaju ostvariti upravo zbog korupcije na sudovima.

- Stanje je po tomu pitanju znatno gore nego recimo u vremenu između 2004. i 2010. godine. Od 2010. sporovi predugo traju. Imamo primjere da određeni spor traje godinama, iako bi se morao rješavati po hitnoj proceduri. I zbog toga postoji česta bojazan kod ljudi, koji nevoljko prava traže na sudovima, jer im ne vjeruju. Imali smo više puta i slučajeve različite sudske prakse. Naprimjer, općinski sud donese odluku u korist tužitelja, a kasnije županijski presudi u korist tuženoga, pa se praksa mijenja. I to je rezultiralo nepovjerenjem radnika, koji se teško odlučuju prava tražiti na sudovima, rekao je Salčin na kraju.

Pred nama je 1. svibanj – međunarodni praznik rada. U zemlji u kojoj su radnici često obespravljeni, a u kojoj su zaposlenja nešto što najviše nedostaje, brojni Bosanci i Hercegovci ga ipak obilježavaju slaveći uz sve skuplje mesne proizvode s polica i viškove, također sve skupljih, alkoholnih i bezaslkoholnih pića. Pa, živjeli, dragi radnici. Obespravljeni.

H. Ž.