Radnika sve manje, robova sve više
S minimalcem od 619 KM
S početkom godine vlast u Federaciji BiH najavila je primjenu velikog seta fiskalnih zakona. Najavljena je minimalna plaću u iznosu od 1.000 KM, najniže opterećenje na rad ili plata u iznosu od 28 posto što bi bila velika poruka domaćim i stranim investitorima, ali i svim ostalima u regiji.
Ipak, skepticizam je od početka bio prisutan, posebice kod stručnjaka u oblasti ekonomije.
- Kada je riječ o minimalnoj plati od tisuću KM, smatram da je to pod današnjim uvjetima neodrživo i nemoguća misija i da bi imali najmanje pedeset do šezdeset tisuća radnih mjesta manje, rekao je tad Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.
Usporedba s regijom
Petogodišnja dobit gospodarskih subjekata u FBIH u periodu od 2019. do 2023, prije oporezivanja, je veća od 22,4 milijarde KM. U toku 2023. dobit društava u FBiH iznosila je 5,7 milijardi KM. Analitički izvještaj FIA-e navodi i porazne podatke o poslovanju poduzeća u vlasništvu države, odnosno gospodarskih društava s javnim kapitalom. U ovim kompanijama je zaposleno 73.837 osoba, što je 20 posto svih zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u privrednim društvima, navedeno je u analitičkom tekstu portala Nomad.ba.
'Privredna društva u većinskom državnom vlasništvu su u ukupnoj dobiti privrednih društava u FBiH sudjelovala s mizernih 5 posto, a u ukupnim prihodima tek sa 12 posto. Ekonomski paradoks poslovanja javnih gospodarskih društava je i činjenica da su plaće u ovim kompanijama po pravilu veće od plaća u privatnom sektoru, gdje vlasnici iz godine u godinu povećavaju svoju ogromnu dobit.
Na ostvarenu dobit vlasnici kompanija u BiH plaćaju jedinstveni iznos poreza od 10 posto, bez obzira na iznos ostvarenih prihoda i dobiti. Radi se o jednoj od najnižih poreznih stopa na dobit u Europi. U Srbiji se kao i u Bosni i Hercegovini, primjenjuje jedinstvena porezna stopa na dobit. I tu prestaje sva sličnost. Porezna stopa na dobit u Srbiji iznosi 15 posto, što je duplo više nego kod nas.
Za razliku od Srbije i BiH, u Hrvatskoj je porezna stopa progresivna. Ona ovisi od iznosa ostvarenog prihoda, a ne od iznosa dobiti kompanije. Prihodovna granica za skok porezne stope na dobit sa 10 posto na 18 posto je 995.421 eura godišnje.
I Crna Gora primjenjuje progresivni obračun poreznih stopa na dobit. Ipak, za razliku od Hrvatske, u Crnoj Gori stopa poreza na dobit raste sa rastom ostvarene dobiti kompanija. Za kompanije koje ostvare dobit do 100 tisuća eura godišnje primjenjuje se kamatna stopa od 9 posto. Činjenica je da se većina profita u FBiH ostvaruje u privatnim kompanijama koje posluju u sektorima trgovine, prerađivačke industrije i građevinarstva. S druge strane, upravo radnici u ovim sektorima imaju uvjerljivo najniže plate koje su veoma često ispod 900 KM.
Adnan Smailbegović smatra da se oporezivanje dobiti može dodatno reformirati na način da se pogoduje onima koji imaju milijunske profite, a iste žele investirati:
- Znate šta je reforma? Reforma je da se napravi poslovni ambijent, da se spusti opterećenje rada za 10 do 15 posto. Zatim, da se investicije kroz porez na dobit oslobode da bi ljudi što više investirali. Sada nam uzmu porez na dobit bez obzira na to da li mi to investiramo ili stavimo pare u džep. To je van pameti, naveo je.
Sramni minimalac
Anticivilizacijsku minimalnu plaću od 619 KM je odredila aktualna vlada FBiH kroz primjenu kriminalne Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće u FBiH. Ovu Uredbu je donijela bivša vlada, ali se sadašnja nije ni počešala da izmijeni njene kriterije u korist radnika.
Bez obzira na stavove i mišljenja inih, iza čijih analiza tržišta rada i troškova poslovanja nerijetko stoji bankarsko-poduzetnički lobi, ozakonjena socijalna nepravda koja hara u FBiH, ima vrlo jednostavnu matematiku, koju kreiraju poslodavci uz snažnu podršku svih dosadašnjih federalnih vlada. Ona se sastoji u tome da trošak radne snage u privatnom sektoru treba što duže držati na nivou robovlasništva zahvaljujući prije svega nedjelovanju zakonodavne vlasti ili pogrešnom djelovanju izvršne vlasti.
Stoga je izraz “rob“ u ovom slučaju svakako adekvatniji od naziva “radnik“. Naime, kad svoju plaću u potpunosti trošite za hranu i pri tome hrane i dalje nemate dovoljno, onda ste u istom položaju u kojem su bili i robovi – raditi do smrti uz uvjet da prije toga ne umrete od gladi, navodi Nomad.
Potrošačka korpa
Prema potrošačkoj korpi u FBiH, samo za hranu četveročlana obitelj mora izdvojiti 1.313 KM. To je 38,8 posto iznosa potrošačke korpe koja iznosi 3.379 KM. Minimalna plaća od 619 KM prema tome pokriva tek 47 posto troškova hrane, odnosno tek oko 18 posto iznosa potrošačke korpe.
Radnički dignitet je izgubljen, a poniženi čovjek je ništa do rob, dok njegova obitelj preživljava dan za danom u bijedi bez nade za budućnost. Ponižavajuće niska minimalna plaća je stoga efikasno sredstvo za dehumaniziranje radnika i njegove obitelji.
Prema zvaničnoj statistici oko 120.000 radnika zaposlenih u FBiH prima minimalnu plaću u iznosu od 619 KM. Dodatnih oko 70.000 radnika nema platu veću od 800 KM. Ovo znači da 190.000 radnika ima plate manje od 800 KM. To predstavlja oko 35% od svih zaposlenih u FBiH. Plate manje od 1.000 KM u FBiH ima više od 240.000 radnika.
N. K.