Rakijom proizvedenom u Bosni i Hercegovini nazdravlja se u zemljama regije, ali i svijeta, pa je tako lani šljivovica stigla do Slovačke, a lozovača i komovica i do dalekih Sjedinjenih Američkih Država.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH za “Nezavisne novine” ističu da je u 2023. godini vrijednost izvoza jakih alkoholnih pića bila nešto veća u odnosu na godinu ranije, pa je tako ukupan izvoz na strana tržišta bio vrijedan skoro 20 miliona maraka, tačnije 19.846.699 KM.

“Međutim, kada se posmatra izvoz jakih alkoholnih pića količinski, u padu je za 7,2 odsto u odnosu na 2022. godinu”, ističu oni dodajući da je prošle godine izvezeno 1.744.363 kilograma jakih alkoholnih pića, a u 2022. godini izvoz ovih pića bio je 1.878.998 kilograma.

Posmatrajući izvoz šljivovice pojedinačno po zemljama, iz Spoljnotrgovinske komore BiH navode da je i količinski, a tako i vrijednosno, najviše ovog proizvoda otišlo u Slovačku.

“U 2023. godini najviše šljivovice izvezeno je u Slovačku Republiku, tačnije 270.900 kilograma, vrijednosti 3.157.982 KM”, istakli su oni.

Kako dodaju, šljivovica je ispunila čašice i u Hrvatskoj i Srbiji, gdje je stigla rakija vrijedna 1,4 miliona maraka, odnosno 805.310 KM. U ostale zemlje svijeta otišao je 124.301 kilogram, vrijedan 1,3 miliona maraka.

Iako su se izvozile manje od šljivovice, na stranim tržištima našle su se i lozovača i komovica, pa je tako 2.363 kilograma ovih rakija izvezeno u Srbiju za 42.102 KM. Ove rakije pile su se i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je “otputovalo” 3.930 kilograma, vrijednih 34.692 marke. Iako je najveća količina ovih rakija izvezena u Hrvatsku, vrijednost je bila najmanja, tako je 4.179 kilograma rakije koštalo 19.527 maraka.

Kada je riječ o izvozu ostalih voćnih rakija u 2023. godini, iz Spoljnotrgovinske komore BiH za “Nezavisne novine” ističu da je najviše rakije izvezeno u Italiju, Slovačku i Hrvatsku.

“U Italiju je izvezeno 101.911 kilograma vrijednih 1.409.000 KM, dok je u Slovačku Republiku izvezen 114.861 kilogram vrijednosti 936.168 KM”, navode oni.

Na tržištu Hrvatske našlo se 58.568 kilograma ostalih voćnih rakija, vrijednih 924.924 KM.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za “Nezavisne novine” ističu da je u Republici Srpskoj u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića upisano 96 proizvođača.

Da velike količine domaće rakije odlaze na strana tržišta, govori i Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, navodeći da, pored američkog tržišta, rakija odlazi i na englesko tržište. Kako ističe, institucije i država bi zajedno sa proizvođačima trebalo da rade na promociji domaćih proizvoda kako bi ih što više i išlo na inostrana tržišta.

“Nema veće i bolje zarade nego prodavati gotove proizvode. To je najskuplje i najbolje i za državu i za same proizvođače. I oni koji proizvode voće i oni koji prerađuju, svi zarađujemo. Zarađuju i proizvođači i oni koji prerađuju, a zarađuje i država. Kada ima višestruki značaj, ima smisla da se podrži i da se uloži dio sredstava u promociju, to sve košta, ali se i isplati”, kaže Dojčinović za “Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, voća za rakiju će biti i ove godine, a podsjeća da je lani zbog superćelijskih oluja u industriju otišlo mnogo voća.

“Prošle godine smo imali superćelijsku oluju koja nam je napravila štetu. Osamdeset odsto voća otišlo je u industriju, a evo, i ove godine vidimo da su počeli kasni mrazevi, a imali smo i visoke temperature u fazi cvjetanja koje su nanijele više štete nego što je nanio sada ovaj mraz”, objašnjava Dojčinović..