Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Na osnovu raspoloživih službenih statističkih podataka i informacija s međunarodnih tržišta, objavljenih do 20. ožujka 2025. godine, Središnje banka Bosne i Hercegovine  procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u četvrtom kvartalu 2024. na 2,6 posto, što je blago više u odnosu na njihovu preliminarnu procjenu iz prosinca.

- Rast ekonomske aktivnosti rezultat je intenzivne aktivnosti u uslužnom sektoru i oporavka izvoza, unatoč poplavama iz listopada, uslijed kojih je, između ostalog, u potpunosti bio u prekidu željeznički transport roba prema luci Ploče. I dalje smatramo da štete od poplava imaju snažniji utjecaj na srednjoročni ekonomski potencijal, nego na trenutnu ekonomsku aktivnost, navode iz ove institucije.

BDP

Nadalje, dodaju kako u skladu s trenutnom brzom procjenom, za 2024. se očekuje godišnji rast realnog BDP-a od 2,5 posto, što je gotovo identično posljednjoj projekciji (2,4 posto) iz studenog, prema modelu za srednjoročne makroekonomske projekcije.

- Naša preliminarna procjena intenziteta rasta realnog BDP-a za prvi kvartal 2025. godine iznosi 2,6 posto. Za ovu procjenu postoji značajan rizik revizije na niže već u narednom krugu procjena, zbog neizvjesnosti vezanih za ekonomsku aktivnost u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, političke prilike na globalnom i lokalnom nivou, ali i moguće značajne efekte promjena na domaćem tržištu rada na cjenovnu konkurentnost domaćih proizvoda i usluga, stoji u priopćenju.

Inflacija  

Ukupnu inflaciju u prvom kvartalu 2025. godine procjenjuju na 3,6 posto, a temeljnu inflaciju na 3,9 posto. Preliminarna procjena Središnje banske BiH ukupne i temeljne inflacije u drugom kvartalu 2025. iznosi 3,7 posto, na osnovu trenutno raspoloživih informacija. Inače, u siječnju je, na razini BiH, zabilježena godišnja stopa inflacije od 3,3 posto. Službeni statistički podaci za siječanj ukazuju na značajno jačanje inflatornih pritisaka, te su i naše procjene inflacije u kratkom revidirane na više.

- Značajno odstupanje procijenjene inflacije u prvom kvartalu tekuće godine, u odnosu na prethodni krug, prvenstveno je rezultat iznenadne promjene minimalne plaće koja je lančano djelovala na snažan rast plata u svim djelatnostima, a samim time i na cijene u većini odjeljaka. Krajem prosinca 2024.  je Vlada FBiH podigla minimalnu plaću za preko 60 posto, do razine tisuću maraka, s primjenom od siječnja 2025. Dodatno, cijene električne energije su povećane u RS s početkom 2025., a i minimalne plaće su povećane do raspona 900 – 1350 maraka (u ovisnosti od stupnja stručne spreme radnika), s primjenom od veljače 2025. Rekordno povećanje minimalnih plaća u FBiH, i sva vezana usklađivanja, rezultirali su godišnjim rastom nominalne prosječne plaće u siječnju od 13,5 posto. Porast cijena hrane i električne energije, i rast nominalnih plaća u RS, dodatno će pojačati inflatorni pritisak u kratkom roku. Uz rast cijena hrane (koje sudjeluju u ukupnoj strukturi domaće potrošnje sa 38 posto, dok isti odjeljak u europodručju iznosi 15 posto), inflacija je primarno pod utjecajem promjena u razini temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, što ukazuje da na očekivani rast domaćih cijena značajno doprinosi i očekivani rast cijena usluga. Inflacija u sektoru usluga, u januaru 2025. godine, procijenjena je na 5,03 posto, navodi se.

Temeljna inflacija je pod dodatnim pritiskom težnji za zadržavanjem trenutnih profitnih marži, s jedne, te zahtjeva za usklađivanjem ostalih plata koje su zabilježile bitno niži rast u odnosu na rekordan rast u niskokvalificiranim djelatnostima nakon promjene minimalne plaće, s druge strane. Nadalje, pritisak na visinu nominalne plaće raste i zbog sindikalnih zahtjeva vezanih za kolektivne granske ugovore, posebno za djelatnosti u javnom sektoru, te frikcija na strani ponude radne snage. 

U narednom periodu očekujemo jačanje inflatornih pritisaka u zemlji i uslijed efekta prelijevanja inflacije iz međunarodnog okruženja. Inflacija u eurozoni je iznosila 2,4 posto u veljači. Daljnji rast inflacije u europodručju može biti potaknut najavama uvođenja tarifa od strane SAD-a i posljedično recipročnih akcija. Procijenjena inflacija u europodručju za prvo polugodište 2025., prema Consensus Forecastu, iznosi 2,3 posto, što je za 130 baznih poena niže u odnosu na SBBiH procjenu domaće inflacije u istom razdoblju.