Policijskoj stanici u Šipovu u jučer je prijavljeno je novo ubojstvo žene, te pokušaj samoubojstva muškarca. Božana Vulin, glasnogovornica policijske uprave Mrkonjić Grad u okviru koje funkcionira stanica u Šipovu, izjavila je da je ubojstvo u ovom gradiću prijavljeno u jutarnjim satima. 

Ubojstvo se dogodilo točno godinu nakon svirepog u Gradačcu u kojem je život izgubila nesretna Nizama Hećimović.

Vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek nemaju zvanične statistike o ukupnom broju ubijenih žena u zemlji. Javnosti je poznato da ih je u prošloj godini bilo najmanje pet, dok je šest žena ubijeno samo u prvoj polovici ove godine.

Ubojice su u većini slučajeva bili partneri ubijenih žena, a ubojstva su posljednjih godina sve brutalnija. Vlasti obećavaju podršku žrtvama nasilja, ali odbijaju u zakone uvrstiti femicid kao posebno kazneno djelo.

Gradačac nas nije opametio

Pojedine zemlje regije, poput Hrvatske i Sjeverne Makedonije, uvrstile su kao posebno kazneno djelo u krivične zakone termin femicid, koji je definiran kao ubistvo žena iz mržnje, prezira i želje za dominacijom. U Hrvatskoj ga kazneni zakon tretira kao teško ubojstvo žene, za što je previđena kazna od minimalno deset godina do kazne dugotrajnog zatvora. Njihov primjer nije slijedila BiH, jer državni zakoni, kao ni krivični zakoni dvaju entiteta, ne tretiraju femicid kao zasebno krivično djelo.

Umjesto toga, ova kaznena djela obuhvaćena su zakonskim odredbama koje se odnose na ubojstva, kao i onima koje navode da je djelo iz mržnje i ono koje je počinjeno zbog rodnog identiteta. Samo u periodu između 2021. i 2022. u BiH je ubijeno 19 žena. Prema podacima Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine.

Aktivistkinja Fondacije Cure Jadranka Miličević  naglašava kako u Bosni i Hercegovini nije učinjeno ništa čime bismo mogli biti zadovoljni, pogotovo u kontekstu zahtjeva odaslanih vlastima nakon 11. kolovoza 2023.

- Novi zakoni nisu doneseni, krivični zakon nije izmijenjen, zakon o zaštiti od nasilja u obitelji je u draftu i prihvaćene su određeni zahtjevi aktivistkinja, ali ne vjerujem da će biti usvojen prije zime.  Mi smo praktično prevareni od Ministarstva pravde i socijalne politike FBiH. Više puta smo u ime desetina organizacija i pojedinaca tražili sastanke sa premijerom FBiH i resornim ministrima i nikada nismo dobili odgovor. Što se tiče femicida iz kolovoza prošle godine – informacije koje imamo su da je nakon Gradačca  samo načelnik policije podnio ostavku i nitko više. Nisu sankcionirani ni sutkinja niti bilo tko drugi. Nakon toga smo imali 12 ubojstava žena, navodi Miličević.

Edukacija za policiju

Edisa Demić iz Udruženja Dignitet koje pruža podršku žrtvama nasilja ističe da žene danas češće prijavljuju nasilje, ali ga i dalje trpe, uglavnom zbog socijalnih razloga, brige za djecu i nedostatka podrške obitelji i niskog samopouzdanja. Smatra i da je nakon slučaja u Gradačcu rad sigurnih kuća olakšan zahvaljujući većim sredstvima, ali da se u Federaciji još  čeka šta će uraditi Ministarstvo pravde vezano za izmjene ili dopune Krivičnog zakona.

- Naša edukacija obuhvata i policajce – nedavno smo se sreli s jednom od njih koji je izjavio da je krivično djelo samo fizičko nasilje, a ne i psihičko ili seksualno. S druge strane, policajci koji su prošli naše obuke sada primjenjuju tehnike vođenja intervjua sa žrtvama u skladu s naučenim znanjima. Prošle godine je više od 515 profesionalaca prošlo obuku, ove godine više od 80 ih je sudjelovalo u jednodnevnim treninzima. Međutim, još uvijek mnoge žene odustaju od prijave nasilja jer procedure traju predugo i pri tom ne razumiju da je lažno prijavljivanje također krivično djelo. Postoji i problem nedovoljne provedbe zaštitnih mjera zbog nedostatka osoblja, Zavod za besplatnu pravnu pomoć u HNŽ-u još  nije dostupan, a važno je  da bude, to je zakonska obaveza, a i bio bi na usluzi žrtvama nasilja, kaže Demić.

N. K.