Znanstvenika koji je AstraZenecu prozvao zbog krvnih ugrušaka plaćao Pfizer i Bayer

Piše: V.S.Herceg

desk@dnevni-list.ba

Nakon što su norveške novine Klassekampen, a potom i brojni norveški mediji, pisali da jedan od vodećih znanstvenika Pal Andre Holme, koji je otkrio povezanost krvnih ugrušaka sa cjepivom AstraZeneca, primao novac od Pfizera i Bayern-a, vijest je na dobrom putu da postane najveći pandemijski skandal,  težak milijarde.

Medicinski časopis 'New England Journal of Medicine' (NEJM) objavio je specijalistički članak o nuspojavama cjepiva AstraZeneca, britansko-švedske farmaceutske tvrtke.

Autori su privukli veliku međunarodnu pozornost nakon što su zaključili da je tip krvnog ugruška koji je usmrtio tri zdravstvena radnika posljedica cjepiva AstraZeneca. Klinički rad vodio je profesor i liječnik Pål André Holme, glavni liječnik na Odjelu za krvne bolesti Sveučilišne bolnice u Oslu i profesor na Odjelu za kliničku medicinu Sveučilišta u Oslu.

Nakon ovoga znanstvenog rada, za AstraZenecino cjepivo, najjeftinije cjepivo protiv COVID-19 u čije je istraživanje EU utrošila milijune, počeo je strmoglavi pad. Mnoge zemlje obustavile su cijepljenje ovim cjepivom, a pojedine su čak i potpuno obustavile cijepljenje ovim cjepivom, među njima Norveška, Švedska i Danska, a Pfizerovo cjepivo je u vrhu najtraženijih. Čak i u BiH, koja oskudijeva u bilo kakvim cjepivima, građani su zazirali ili su odbijali ovo cjepivo.

No, tu priča ne završava. Čak što više -to je njezin početak jer su norveški mediji otkrili da je vodeći znanstvenik-autor, ali i suautori ovog istraživanja, u posljednjih pet godina od farmaceutskih kuća Pfizer i Bayer primio više od milijun norveških kruna, nešto više od 100 tisuća eura. Ovu činjenicu autor je "zaboravio" spomenuti, a mediji čak pišu da je liječnika koji je istraživao ove nuspojave cjepiva AstraZeneca naručio konkurent Pfizer. No, on poriče sukob interesa.

Sukob interesa od skoro 1,3 milijuna norveških kruna

Ono što se u stručnom tekstu ne spominje, je to da je Holme između 2015. i 2019. godine primio 265.438 kruna od farmaceutske tvrtke Pfizer i 663.659 kruna od Bayera, a prema navodima samih tvrtki, piše Klassekampen.

Uz to, Holmeova tvrtka Hemaconsult dobila je 262.450 norveških kruna i 57.697 norveških kruna od Pfizera i Bayera u 2019. Sveukupno će to biti 1.249.244 norveških kruna za posljednjih pet godina. Prema informacijama iz tih tvrtki, novac je isplaćen za naknade i troškove, između ostaloga i za putovanja i smještaj, pišu norveške novine.

Sam dr. Pal Andre Holme u e-poruci novinarima Klassekampena piše da mu je plaćeno za "držanje predavanja na međunarodnim i nacionalnim stručnim skupovima/ kongresima kao i za nastavu-tečajeve, sastanke te naknade za putovanja".

Međutim, norveške novine podsjećaju da znanstvenici koji objavljuju tekstove u 'New England Journal of Medicine' ili drugim znanstvenim časopisima, moraju slijediti etičke preporuke Međunarodnog odbora urednika medicinskih časopisa, što znači da moraju navesti sve partnere koji su relevantni za predmetno istraživanje, ali i porijeklo novca kojeg su dobili kako se ne bi stvorio dojam sukoba interesa. U takozvanom dokumentu o transparentnosti, koji prati tekst o cjepivu Astrazeneca, Holme je naveo da on nema takve veze, piše Klassekampen.

Prema pisanju ovih novina, on je označio "ne" na pitanju 'je li primao novčane transfere od relevantnih aktera u posljednjih 36 mjeseci' kao i na pitanju 'postoji li veza koja bi mogla ugroziti nepristranost autora'.

Na pitanje novinara Klassekampena prema Holmeu, 'vidi li etički problem s činjenicom da je primio velike svote novca od konkurenata-proizvođača cjepiva koje je istraživao', on je odgovorio: "Ne, i važno je naglasiti da nikada nisam istraživao cjepiva. Nalazi su napravljeni na temelju opažanja provedenih u svezi s liječenjem pacijenata primljenih u OUS Rikshospitalet".

Ali, novac nije isplaćivan samo njemu jer su i nekoliko suautora napisali da su i oni primali slične isplate.

Međutim, oni su glatko porekli da je to utjecalo na istraživanje: "Cilj takvih obrazaca je pružanje informacija o financijskim vezama koje su mogle utjecati na istraživače koji su objavili rad. Da, nekolicina nas primila je naknade od farmaceutskih tvrtki kao dio obuke i ažuriranja kolega. Ali, ne, to ni na koji način ne predstavlja financijski sukob interesa koji su relevantni za članak o pet zdravstvenih radnika koji su se ozbiljno razboljeli nakon cijepljenja. Troje ih je umrlo. Fokusiranje na bilo kakve nedostatke u obrascima za samoprijavu gruba je pogreška i 'iskakanje iz tračnica' i pitamo se što je tome cilj".

Je li AstraZeneca žrtva rata cjepiva?

Brojni analitičari i novinari posljednjih dana pisali su o svojevrsnoj kampanji protiv cjepiva AstraZeneca i tzv. ratu cjepiva, kada je upravo cjepivo protiv korona virusa postalo najtraženija roba, a pandemijsko doba za farmaceutske tvrtke postalo izvor novih milijuna zarade.

"Neke države čak su privremeno prekinule korištenje tog cjepiva, iako je učestalost ove pojave iznimno niska: od 34 milijuna ljudi u EU i Britaniji koji su primili ovo cjepivo, Europska agencija za lijekove (EMA) do 4. travnja registrirala je 169 slučajeva sinusne tromboze i 53 slučaja tromboze utrobnih vena (ukupno 222 slučaja), što pokazuje koliko su rijetki – sedam slučajeva na milijun cijepljenih (0,0007%), ili jedna tromboza na preko 153.000 ljudi.

Uzimajući sve u obzir, Europska agencija za lijekove (EMA) potvrdila je povezanost cjepiva AstraZenece i stvaranja krvnih ugrušaka, ali je naglasila da je korist i dalje veća od štete.

Iako i EMA navodi da ta nuspojava više pogađa žene, stručnjaci ističu da se krvni ugrušci kod žena puno češće stvaraju ako koriste oralnu kontracepciju – na milijun žena koje uzimaju pilule protiv začeća ima 1100 takvih slučajeva (0,1%), ili jedna tromboza na 909 žena.

Podsjetimo, kod cijepljenja AstraZenecom jedna se tromboza događa na svakih 153.000 cijepljenih. Odnosno 168 puta rjeđe nego kod uzimanja anti-baby pilula. Hoćemo li zabraniti kontraceptive?", pisao je na ovu temu i autor Damir Pilić za Slobodnu Dalmaciju.

Znanstvenici iz AstraZenece inzistirali na niskoj cijeni cjepiva

"Ove nuspojave nisu razlog da ljudi ne koriste AstraZenecu, jer ta incidencija zaista je mala. Više će ljudi stradati od krvarenja u stomaku zbog uzimanja aspirina, nego od cijepljenja AstraZenecom – kaže nam riječki imunolog dr. Zlatko Trobonjača, te nastavlja:

"Sličnih nuspojava, možda nešto rjeđe, ima i kod drugih cjepiva, pa doista ne znam zašto je ovolika povika baš na AstraZenecu. I u uputama za cjepivo Moderna piše da ga ljudi koji imaju problema sa zgrušavanjem krvi ne bi trebali uzimati".

Među mogućim razlozima svojevrsne hajke na AstraZenecu neki navode i činjenicu da je to cjepivo višestruko jeftinije od ostalih, pa su ga mnoge države naručile u velikim količinama, što ruši profit ostalim farmaceutskim gigantima koji prodaju svoja cjepiva. S cijenom od 1,78 eura po dozi, u odnosu na Pfizerovih 12 dolara ili Moderninih 18 dolara, AstraZeneca je rješenje za sve zemlje tanjeg džepa.

"Čak je duplo jeftinija od ruskog Sputnjika", dodaje Trobonjača, "tumačeći da je AstraZeneca jeftina zato što su autori tog cjepiva, znanstvenici sa Sveučilišta Oxford, inzistirali kod proizvođača da cijena, radi veće dostupnosti cjepiva, mora biti svedena na troškove proizvodnje i transporta".

Odgovarajući na pitanje je li moguće da drugi farmaceutski divovi koriste svoje lobističke moći kako bi u javnosti oblatili jeftinijeg konkurenta, dr. Trbonjača je kazao: "To ne mogu znati. Ali da sam predsjednik uprave Pfizera, zaista bih želio da cjepivo mog konkurenta, koje je približno jednako učinkovito, a pet puta jeftinije, nekako doživi krah. Na koncu, sva cjepiva daju nam gotovo stopostotnu zaštitu od teških oblika bolesti i smrti, a to je najvažnije".