Kako je i dogovoreno na sastanku stranaka vladajuće državne koalicije 1. srpnja u Mostaru, Vijeće ministara BiH u četvrtak je, na sjednici održanoj u Mostaru, usvojilo Nacrt zakona o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za tekuću, 2024. godinu, predlagatelj kojeg je Ministarstvo financija i trezora BiH. 

Usvajanje Proračuna za 2024. je, inače, jedan od preduvjeta za odobravanje prve tranše sredstava za BiH iz Plana rasta EU-a. Prema proceduri, Proračun na potvrdu ide Predsjedništvu BiH, koje je zasjedalo istoga dana u poslijepodnevnim satima, a potom treba dobiti potvrdu oba doma Parlamentarne skupštine BiH. 

Državni Proračun za ovu godinu iznosi 1,355 milijardi KM i veći je za 40 milijuna u odnosu na prošlogodišnji. Dokument je prihvaćen uz korekcije na samoj sjednici koje se, među ostalim, odnose na povećanje proračuna Ministarstva obrane BiH za 1.750.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, te povećanja proračuna Predsjedništva BiH za 500.000 KM. Istodobno je smanjen proračun Ministarstva sigurnosti BiH za 950.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, Ureda za veterinarstvo za 500.000 KM i Zavoda za izvršenje sankcija, pritvora i drugih mjera za 800.000 KM. Prethodno je Vijeće ministara BiH usvojilo Dokument okvirnog Proračuna (DOP) institucija BiH za razdoblje 2024.-2026. godine, usuglašen s Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika u BiH za to razdoblje, a kojeg je Fiskalno vijeće BiH usvojilo 23. siječnja ove godine.

- Donošenjem ovog Nacrta, utvrdili smo Proračun u visini od milijardu i 355 milijuna konvertibilnih maraka (KM). Proračun je za 40 milijuna KM veći u odnosu na prošlu godinu. Ovime smo stvorili pretpostavke za nesmetan rad naših institucija, izmirenje međunarodnih obveza i za provedbu nužnih reformi. U svezi Plana rasta, izvijestili smo jučer Europsku komisiju o usuglašavanju seta reformi i 98 postotne smo usklađenosti kada je u pitanju narativni dio reformi, a što smo bili dužni dostaviti Komisiji, rekla je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. 

Uz donošenje proračuna, dodala je Krišto, na sjednici su donesene važne odluke koje iz resora prometa i komunikacija, a koje se odnose na raspodjelu sredstava od 4G mreže, na unaprjeđenje sustava cestovne infrastrukture, digitalne transformacije, kao i projekta unaprjeđenja telekomunikacija. 

- Sve odluke koje smo donijeli, donijeli smo za unaprjeđenje sustava i projekata koji se odnosi na razinu BiH negdje od sredstava koja su bila u ukupnom iznosu od više od 62 milijuna KM, dodala je Krišto, prema čijim je riječima 19 milijuna otišlo na odluke za sustave i unaprjeđenje na razini projekata, infrastrukturnih i svih drugih na razini BiH, a preostale obveze će se koristiti preko nižih razina vlasti, koji će također, sukladno dogovorenoj namjeni, ta sredstva koristiti.

Amidžić o raspodjeli sredstava 

Nakon što je Nacrt proračuna BiH usvojen, ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić je, govoreći o raspodjeli 75 milijuna KM od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), naveo da se 10 milijuna KM dodjeljuje entitetskim javnim emiterima, 17 milijuna KM je namijenjeno izgradnji mostova i realizaciji ostalih projekata koje vodi Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, dok će ostatak biti uplaćen vladama dva bh. entiteta prema jasno definiranoj namjeni prioritetnih projekata. 

- Kada je u pitanju Memorijalni centar Srebrenica, koji je proračunski korisnik, sredstva odobrena u 2024. su manja u odnosu na ona iz 2023., ne odlukom Ministarstva financija i trezora BiH, već stoga što je proračunski zahtjev tog proračunskog korisnika za ovu godinu bio manji no za proteklu. Ono što je Memorijalni centar Srebrenica tražio, mi smo u potpunosti u financijskom smislu ispoštovali, rekao je ministar Amidžić uz opasku da si ne bi dozvolio igrati se takvim stvarima kada su u pitanju, ne samo bošnjačke, već i hrvatske i srpske žrtve. Dodao je i da je, ako se izuzme Upravu za neizravno oporezivanje (UNO) BiH i trošarine te JP 'Elektroprijenos', tih gotovo 75 milijuna KM sredstava RAK-a stavljeno u funkciju kroz četiri vezane odluke. 

Prema njegovim riječima, nije bilo nikakvog ekonomskog uvjetovanja, već se radilo o čistom ekonomskom rezonu da se sredstva stavi u funkciju. Njegova je ocjena i da Proračun nema gotovo nikakvu razvojnu komponentu budući da blizu milijardu maraka odlazi na plaće, svega 100 milijuna na neka kapitalna izlaganja i 200 milijuna na različite materijalne troškove.

Bez povećanja plaća i regresa 

Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, usvojilo pojedinačne odluke o visini osnovice za obračun plaće i o visini regresa za godišnji odmor uposlenim u institucijama BiH za 2024., bez njihova povećanja u odnosu na prošlu godinu. Visina osnovice za obračun plaće i u 2024. godini ostaje 600 KM, a regresa za godišnji odmor u institucijama BiH u visini od 450 KM. U cilju poboljšanja materijalnog položaja uposlenih te zahtjeva reprezentativnih sindikata uposlenih u institucijama BiH, korigirana je dnevnica za službena putovanja unutar zemlje te je s 25 KM povećana na 40 KM.

VSTV odgođen 

Na predloženom dnevnom redu sjednice bio je i novi tekst Nacrta zakona o izmjeni Zakona o VSTV BiH, s čim u svezi je ministar pravde BiH Davor Bunoza podsjetio da već treći put zaredom Ministarstvo pravde delegira Nacrt tog zakona kako ni se produžilo rok za formiranje odjela koji bi trebao provjeravati imovinu sudaca i tužitelja. 

- Predložili smo da sve one osobe koje su u međuvremenu imenovane mogu preuzeti funkciju do formiranja odjela no do danas mi nije objašnjeno, iako sam tražio pojašnjenje, zašto treći put nema podrške da se taj zakon podrži. Danas su predstavnici iz RS-a predložili da se odgodi i nadam se da ćemo uskoro i to pitanje riješit, riječi su ministra Bunoze koji je napomenuo i da je pribavljeno i mišljenje Venecijanske komisije te se taj zakon trenutno usuglašava. Ministar smatra da bi bio veliki uspjeh za BiH kada bi ove godine bio usvojen cjelokupan Zakon o VSTV-u BiH. Odgovarajući na novinarsko pitanje o prestanku mandata stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH, ministar je poručio da je reforma Ustavnog suda jedan od prioriteta na europskom putu, kao i provođenje odluka Ustavnog suda i reguliranje statusa međunarodnih sudaca.