Poučeni smo onim što smo imali u prethodnim strategijama, gdje je to bilo definirano prije svega kao prioriteti, kao spisak želja bez definiranih jasnih rokova, odgovornosti, ciljeva i financiranja. Mislim da nam to ne treba, stava je Nikšić.

Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba 

Konferencijom o izradi Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine do 2034. godine počeo je proces definiranja novih razvojnih prioriteta, a u narednim mjesecima u konsultacije bi trebali biti uključeni različite razine vlasti, civilno društvo, nevladin sektor i akademska zajednica. Privremeno imenovani ravnatelj Federalnog zavoda za programiranje razvoja Rijad Kovač poručio je da je cilj postići društveni konsenzus o prioritetima koji će se financirati javnim sredstvima.
- Pokušat ćemo napraviti društveni konsenzus o tome što je najvažnije da u narednom razdoblju bude financirano iz javnih sredstava, rekao je Kovač.

Precizna analiza

Nužnim smatra da budući strateški dokumenti mnogo konkretnije definiraju same projektne ideje i njihovu povezanost sa financiranjem.
- Ono što su naučene lekcije jeste da moramo unutar strateških dokumenata više konkretizirati same idejne projekte koji će izravno biti dostupni za financiranje kroz Program javnih investicija i uraditi bolje povezivanje sa financijskim okvirom, dodao je Kovač. Dodaje kako će u narednih nekoliko tjedana sačiniti preciznu analizu svega onoga što je urađeno, što nije urađeno i zbog čega. Ono što je najvažnije jeste utvrditi zašto nešto nije urađeno, nastavlja, a nakon toga će imati podatke i to će biti ključni ulazni element za pripremu ovog dokumenta.

Prazne priče

Premijer Federacije Nermin Nikšić kazao je da početak izrade Strategije razvoja do 2034. treba iskoristiti kako bi se iz iskustava sa prethodnim strateškim dokumentima izvukle konkretne pouke. Naglašava kako je jedan od problema prethodnih strategija bio je to što su prioriteti definirani bez dovoljno jasnih rokova, odgovornosti, ciljeva i načina financiranja.

- Poučeni smo onim što smo imali u prethodnim strategijama, gdje je to bilo definirano prije svega kao prioriteti, kao spisak želja bez definiranih jasnih rokova, odgovornosti, ciljeva i financiranja. Mislim da nam to ne treba, stava je Nikšić. Cilj, kako kaže, nije usvajanje još jednog strateškog dokumenta koji će godinama ostati neiskorišten, koji nitko nije ni otvorio, pa da na kraju uzmemo i gledamo što je u njemu bilo, a što nije urađeno.
Istakao je da su na konferenciji prisutni ljudi sa znanjem i kompetencijama koji bi trebali pokrenuti aktivnosti na formiranju ekspertne grupe i izradi prijedloga strategije. Nije želio unaprijed govoriti što će konkretno biti u dokumentu, navodeći da ni on ni Kovač ne bi trebali određivati prioritete samo na osnovu vlastitih procjena. Dodao je da je i kod prethodnih dokumenata moguće vidjeti što je bilo planirano, a nije realizirano, ali da fokus sada, prema njegovom stavu, ne treba biti na traženju krivca.
- Ne treba tražiti krivca niti se sada bavimo time tko je kriv što nešto nije urađeno. Hajdemo, poučeni iskustvom iz prethodnih razdoblja i prethodnih strategija, napraviti drugačiji i kvalitetniji pristup, poručio je Nikšić.

Minimalna plaća, mirovine i neradna nedjelja kao primjeri
Govoreći o ciljevima koji su ranije izgledali teško ostvarivi, Nikšić je kao primjere naveo povećanje minimalne plate, usklađivanje penzija i uvođenje neradne nedjelje.
- Puno je stvari koje možemo vratiti na ono što je bilo u posljednjih nekoliko godina, kada smo postavljali određene ciljeve i govorili o tome, pa je izgledalo nedostižno i nedostupno. A onda, kada se opredijelite i kada radite, možete doći i do veće minimalne plaće, do usuglašavanja mirovina, do neradne nedjelje, ističe. S druge strane, kao primjer cilja koji nije realiziran naveo je završetak Koridora Vc. Podsjetio je kako se 2014. govorilo kako će Koridor Vc biti završen do 2021.
- Govorili smo da ćemo do 2021. završiti Koridor Vc. Gdje smo danas? Što se događa?, upitao je Nikšić. Ponovio je da poenta analize, prema njegovom stavu, nije utvrđivanje političke krivice zbog neispunjenih razvojnih ciljeva, osim ukoliko postoji pitanje formalno-pravne odgovornosti, već stvaranje konkretnijeg i provedivijeg dokumenta.
- Hajdemo sada da ne pravimo još jedan dokument o kojem će za pet ili šest godina neki drugi ljudi pričati da imamo još jedan dokument koji nije ni otvoren, a kamoli realiziran, istakao je.

 Razgovor o NATO sigurnosnom kišobranu
Premijer FBiH se u odgovoru osvrnuo i na razgovor koji je, kako je naveo, vodio sa zapovjednikom NATO snaga za Europu o sigurnosnom aspektu projekta Južne interkonekcije. Nikšić je rekao da je izravno pitao je li se tom investicijom BiH, kako je formulirao, na mala vrata  približava sigurnosnom kišobranu NATO-a. Potom je prenio odgovor koji je, prema njegovim riječima, dobio.
- Rekao sam: Dajte da to ostane interni sastanak, ja o tome neću govoriti u javnosti ako vi tako kažete. On je rekao: Nema nikakvog razloga da ne govorite u javnosti o tome i slobodno mene citirajte. Ne ulazite na mala vrata, ulazite na velika vrata i postajete dio sigurnosnog kišobrana NATO-a i NATO je taj koji će jamčiti, ispričao je Nikšić.
Dodao je kako smatra važnim jačanje Oružanih snaga BiH, ali i partnerstvo koje bi, prema njegovim riječima, bilo važno u slučaju sigurnosnih problema u BiH.