Piše: Dragan Bradvica

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine izašla je sa prvim procjenama rasta BDP-a u našoj zemlju u ovoj godine te navode da je realni rast BDP u prvom tromjesečju u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine iznosio je dva posto. Desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP u prvom tromjesečju 2020. od 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

- Promatrano po područjima klasifikacije djelatnosti u prvom tromjesečju 2020., u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima: 'Informacije i komunikacije' 8,4 posto i 'Ostale uslužne djelatnosti' 7,8 posto Realni pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima: 'Prerađivačka industrija' 5,8 posto i 'Građevinarstvo' 2,8 posto, stoji u priopćenju.

Manji rast BDP-a

Nadalje, promatrano prema kategorijama BDP-a prema rashodnom pristupu u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, realni rast zabilježen je kod kategorija: 'Potrošnja kućanstava' dva posto i 'Potrošnja države' 0,9 posto, dok je pad zabilježen kod 'Bruto investicije' -2,7 posto, 'Izvoza roba i usluga' -1,8 posto i 'Uvoz roba i usluga' -2,9 posto.

Dakle, i bez korona-krize koja je pogodila cijelu Europu BiH je bilježila manji rast nego je to bio slučaj proteklih godina. Dnevni list je upozoravao na smanjenju razinu rasta, što je rezultat neprovođenja nužnih reformi ali i realnog pada Njemačke i Italije i prije izbijanja pandemije. Sve to nas je usporavalo i 'gušilo' domaće gospodarstvo dok su se od općih izbora održanih u listopadu 2018. U BiH vodile sitne politikantske igrice a suštinske stvari su i dalje na čekanju.

Usporedbe radi, rast BDP-a u prvom tromjesečju 2017. bio je 3,5, u drugom 3,3, u trećem 3,6 te u četvrtom 2,3 posto. Prvo tromjesečje 2018. bilježi rast 3,5 posto, drugo 3,9 posto, treće 3,4 i četvrto četiri posto. Konačno, tijekom 2019. Imalo smo rast BDP-a u prvom tromjesečju za 2,7 posto, u drugom 2,9 posto, u trećem 3,1 i četvrtom 1,7 posto. Nažalost i iz ovih pokazatelja zorno se vidi silazna putanja, koja će u najboljem slučaju biti još i gora tijekom ove i sljedeće godine. Bh. vlasti su najavile kako će se naše gospodarstvo na razinu na kojoj je bilo prije pandemije vratiti u roku od 15 do 18 mjeseci što bi bilo jako dobro. Međutim, da bi do toga došli biti će potrebno niz faktora – reforme i vladavina prava u BiH, princip meritokracije, razdvajanje produktivnog i parazitskog javnog sektora, oporavak EU, oporavak regije…

Nužne strategije i planovi

Jer podaci da drugo tromjesečje su, očekivano, katastrofalni. Bez posla je samo u Federaciji ostalo oko 35 tisuća ljudi, a njih oko 10 tisuća se nakon otvaranja ekonomije vratilo na posao. Nadalje, podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni za ožujak, travanj i svibanj pokazuju razmjere ekonomske katastrofe koja nas je zadesila. U odnosu na 2019. godinu, izvoz je smanjen u ova tri mjeseca za 770,7 milijuna maraka, a uvoz za čak 1,525 milijardi maraka.

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, navodi da iako na prvu može izgledati kao dobar znak da nam je stopa pokrivenosti uvoza sa izvozom povećana, pad uvoza pali jedan drugi alarm – veliki pad potrošnje, a time i BDP-a. Posljednji put ovaj nivo uvoza za ožujak, travanj i svibanj smo imali u 2013., kada smo u toj godini uvezli 3,859 milijardi maraka (3,799 milijardi maraka u 2020.), a izvoza u 2016., kada smo u toj godini izvezli 2,319 milijardi maraka (2,280 milijardi maraka u 2020.).

Sve ovo pokazuje da će vlasti ali i gospodarstvenici morati kud i kamo više raditi na razvijanju strategija razvoja, ali i konkretnih planova što i kako raditi u sljedećih pet godina. Pomoć države će biti krucijalna i to kroz izravnu financijsku podršku, porezno rasterećenje, manje birokracije i kudikamo veći rad na privlačenju izravnih inozemnih investicija. Nadati se kako će se ići ovom putanjom jer sve drugo značilo bi možda i totalni krah.