Piše: Dragan Bradvica

Iako se na Vijeću Europske unije za vanjske poslove razgovaralo o brojnim aktualnim pitanjima jedna točka je bila top prioritet – situacija na zapadnom Balkanu i odnosi ove regije sa EU.

Poruke koje su jučer dolazile iz Bruxellesa išle su uglavnom u smjeru da vrata Unije moraju biti i dalje otvorena za sve države regije, kako se mora raditi na reformama, da je zapadni Balkan krucijalan za sigurnost cijele Europe i strateški najvažniji za EU.

Sve ono svakako su dobre poruke ali od same priče neće biti ništa ukoliko se Unija ponašala indolentno u našoj regiji, a u nekim slučajevima (kao što je aktualni spor između Sjeverne Makedonije i Bugarske) čak i destruktivno. Je li napokon došlo vrijeme da sama Unija uzme uzde u svoje ruke, riješi svoje unutarnje probleme i bude jedini 'pravi igrač' u našoj regiji te luka spasa za zapadnobalkansku šestorku? Za nadati se, i zbog EU i zbog nas, kako će to biti slučaj. A koliko je to realno, to je već drugo pitanje.

Grlić Radman govorio o BiH

Koncept triju konstitutivnih naroda u BiH nije u suprotnosti s presudom 'Sejdić-Finci' i on je ključan za funkcionalnost, stabilnost i europski put te zemlje, izjavio je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman u ponedjeljak u Bruxellesu.

- Najveći izazov u regiji je stanje u BiH i tu bih htio naglasiti važnost koncepta triju konstitutivnih naroda, koji je ključan za funkcionalnost, stabilnost i europski put te zemlje. Suprotno onome što se nedavno pojavilo u medijima, taj koncept nije nekompatibilan s presudom 'Sejdić-Finci', rekao je Grlić Radman.

Podcrtava kako je ključno eliminacija bilo koje vrte diskriminacije u izbornom procesu, a to se može postići dopunom izbornog zakona. Istaknuo je kako se EU mora više angažirati na zapadnom Balkanu i imati strateški pristup. Mišljenja je da zemlje u regiji moraju raditi na demokratskoj transformaciji, ljudskim pravima i vladavini prava, a EU treba ispuniti svoja obećanja.

- To znači otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, viznu liberalizaciju za Kosovo, Crna Gora treba ostati privržena europskom putu, a Srbija se treba usredotočiti na reforme i prevladavanja nasljeđa rata. Mi se moramo angažirati, investirati u stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana jer su to investicije u stabilnost i sigurnost Europe, rekao je Grlić Radman.

Sjeverna Makedonija i Albanija u fokusu

Ministrica vanjskih poslova Estonije Eva Maria Liimets smatra kako je politika proširenja EU jedna od najuspješnijih, što se vidi i na primjeri njene države. Nada se kako će se proširenje EU nastaviti i na zapadni Balkan, te da će se u najbržem mogućem roku krenuti u pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Anže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije, podsjeća kako će njegova država organizirati i summit posvećen zapadnom Balkanu u listopadu. Žele čuti razmišljanja svih u EU oko europskog puta zapadnog Balkana, a podcrtava kako Slovenija smatra kako ova regija ima krucijalnu stratešku vrijednost za EU.

Augusto Santos Silva, ministar vanjskih poslova Portugala, smatra kako je zapadni Balkan esencijalan za sigurnost cijele Europe.

Ann Linde, ministrica vanjskih poslova Švedske, jasno poručuje kako EU mora isporučiti ono što je obećala pa tako žurno početi pregovore sa Sjevernom Makedonijom. To je krucijalno kako bi se imalo povjerenje u samo Uniju. Dodaje kako se reforme na cijelom zapadnom Balkanu moraju nastaviti podcrtavši kako će ova regija i razvoj situacije u njoj od velike važnosti za Europu.

Johanna Sumuvuori, ministrica vanjskih poslova Finske, kaže kako ova debata na Vijeću EU nije bila oko procesa proširenja ali naglašava kako Finska izuzetno važnim smatra da se ne zatvore vrata EU ovoj regiji. Shodno tome, podržava početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Ivan Korčok, ministar vanjskih poslova Slovačke, stava je kako Unija regiji zapadnog Balkana mora posvetiti 'stratešku pažnju'. Istaknuo je kako su posljednjih 10 godina fokus imali gotovo isključivo na procesu proširenja, što je dobro jer se preko tog proces vrši i nužna transformacija, ali podcrtava kako to nije dovoljno.

- Ne možemo transformirati naš odnosu u 'tehničku vježbu'. Jednostavno ne smijemo izgubiti srca ljudi sa zapadnog Balkana, koji očigledno vide svoju budućnost u EU, kaže Korčok.

Šef diplomacije Austrije Alexander Schallenberg izjavio je da se odnosi EU prema zapadnom Balkanu ne smiju svesti samo na procese pristupnih pregovora, već da se regiji na više načina mora dati opipljiva perspektiva. Upozorava na borbu između dva modela života u regiji.

- Jedan je europski model, a drugi može doći spolja ukoliko okrenemo leđa zapadom Balkanu i stvori se vakuum koji će se brzo osjetiti i koji neće biti u našem strateškom interesu, navodi Schallenberg.