Sve Vlade Republike Hrvatske od 2000. godine do danas nisu ukupno za te 24 godine pomogle Hrvatima BiH i braniteljima HVO-a zajedno koliko je Vlada RH u 1999. pomogla samo za tu godinu. Sada se raznorazni Grlići Radmani i Milasi kite nekim perjem, a to je sve smiješna mizerija. Kome je to on (Milas) pomogao? Samo onima za koje mu je iz stranke naređeno", kazao je Rojs. 'Prozvani' Milas, koji je inače nositelj liste za 11. izbornu jedinicu, tvrdi da je Hrvatska uradila više u prošlih osam godina suradnji s Hrvatima u BiH, nego od 2000. do 2016. godine.

Osvrćući se na početak predizborne kampanje u susjednoj Hrvatskoj, hrvatski general Ljubo Ćesić Rojs, ujedno jedan od medijski najeksponiranijih ratnih generala, komentirao je i odnose vlasti u Hrvatskoj prema Hrvatima u BiH.

On je imao ozbiljne kritike na račun Zvonke Milasa, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH koji je ujedno nositelj liste HDZ-a za 11. izbornu jedinicu, tzv. dijasporu, kao i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlić Radmana. Međutim, za razliku od prošle godine kada je Rojs otvoreno podržavao predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i tvrdio kako će se i on uključiti u izbornu utrku u 11. izbornoj jedinici na nekoj od lista, sada o toj temi ne govori.

 "Smiješna mizerija"

 „Sve Vlade Republike Hrvatske od 2000. godine do danas nisu ukupno za te 24 godine pomogle Hrvatima BiH i braniteljima HVO-a zajedno koliko je Vlada RH u 1999. pomogla samo za tu godinu. Dok je Šušak bio živ ta je pomoć stvarno bila pomoć i na naš se narod dolje stvarno mislilo. Nisu bili zaboravljeni. Sada se raznorazni Grlići Radmani i Milasi kite nekim perjem, a to je sve smiješna mizerija", kazao je Rojs u razgovoru za Braniteljski portal.

On je podsjetio kako je Hrvatska za cijelu 2023. godinu izdvojila oko 30 milijuna kuna pomoći, dok je Vlada RH 1999. izdvajala 81 milijun mjesečno.

"Ponavljam, mjesečno. Sve jasno k’o dan kakva je danas briga za bh. Hrvate. I sada će im taj Milas biti nositelj liste za 11. izbornu jedinicu. Kome je to on pomogao? Samo onima za koje mu je iz stranke naređeno. O sirotinji oni uopće ne misle. Koji im je demografski plan? Uvijek je Herceg-Bosna naseljavala Hrvatsku. Danas nema ni dolje nikoga. Najbolji učenici iz BiH su išli studirati u Zagreb i obično ostajali u Zagrebu, tu se ženili i osnivali obitelji. To je bila intelektualna elita. Što možemo očekivati, čemu se nadati? Ljudi iz HB masovno odlaze trbuhom za kruhom u Njemački, Irsku, pa čak i Ameriku“, rekao je Rojs.

 Neriješen status pripadnika 66. inženjerijske pukovnije

 On je pri tom pokazao i ogorčenost činjenicom da još uvijek nije riješen status nekadašnjih pripadnika 66. pukovnije, uspoređujući, čini se, neusporedivo, ratno i poslijeratno doba te današnja kretanja.

"Nekada se Hrvatska brinula ne samo o intelektualcima, nego i o običnim radnicima. Vizionarski je osnovana nekada slavna 66. pukovnija koja je ostvarila za ono vrijeme nezamislive gospodarske rezultate sve domaćim kadrom. Dok danas poslodavci muku muče gdje naći običnoga konobara ili kuhara, mi smo imali vrsne ljudske građevinske kapacitete za odraditi najkompliciranije zahvate. Pripadnici 66. pukovnije su u RH izgradili 102 km autocesta, 350 km lokalnih cesta, nekoliko crkava. Najveću franjevačku crkvu, onu u Mostaru gdje stoluje provincijal, smo mi iz temelja novu izgradili. Izgradili smo preko 300 kilometara vodovoda u vrijednosti preko 200 milijuna eura. Pruženo je blizu 1000 kilometara optičkoga kabla. Sve to na prostorima naše Herceg-Bosne", nostalgičan je Ljubo Ćesić Rojs prema nekim prošlim vremenima.

Zaključio je kako bi svim hrvatskim vladama od 2000. godine do danas, trebalo 200 godina da takvo što naprave te je poručio kako za sve što govori posjeduje i dokumentaciju te da će uskoro "objaviti 10 knjiga o tome". On se osvrnuo na česte konstatacije kako je nekadašnja 66. inženjerska pukovnija "nepostojeća", upitavši kako se onda moglo dogoditi da ju odlikuje hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

"Tko je kriv što još nije riješen status 66. pukovnije? Ako je kriv Rojs idemo ga objesiti na Jelačić placu. Ali ja tvrdim da nije, nego da su krive sve Vlade RH od 2000. do danas. Ja im suditi ne mogu i neću, ali neka im sudi hrvatski narod na izborima. Drugu priliku nećemo imati", kazao je on.

 Milas nositelj liste za 11. izbornu jedinicu 

 Međutim, da je predizborna kampanja uvelike počela pokazuju i izjave, od Rojsa prozvanog, Zvonke Milasa, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH nositelja liste HDZ-a za 11. izbornu jedinicu, tzv. dijasporu, dane mostarskom Običnom radiju.

"Vlada RH uradila je više u prošlih osam godina suradnji s Hrvatima u BiH, nego od 2000. – 2016. godine. To je vidljivo na tome da je Ursula von der Leyen kazala da će komisija dati preporuku prema kojoj bi se trebali 21.3. otvoriti pregovarači procesi pristupanja BiH k Europskoj uniji. Ništa bolje se po meni nije moglo dogoditi. Hvala Bogu da imamo premijera kakav je Andrej Plenković koji se od prvog svog dana zalaže za Europski put BiH. Hrvatska je prošla mukotrpan put u procesu pregovaranja i pristupanja EU. Taj put za BiH znači stabilnost, perspektivu i benefit za sve one koji tu žive. Vjerujem da znači i povratak za one koji se žele vratiti u domovinu", kazao je Milas.

On je istaknuo kako RH kontinuirano pruža potporu Hrvatima u BiH, štiteći njihova prava kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda te ulažući u projekte Hrvata u BiH, od obrazovanja, znanosti, zdravstva, kulture, poljoprivrede te drugih područja, stvaraju se uvjeti za održivi ostanak te se unaprjeđuje kvaliteta života Hrvata, te ujedno se potvrđuje i snažna potpora i odgovorna politika RH prema BiH.

Milas je rekao kako su sredstava za ovu namjenu osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i to za provedbu Javnog natječaja namijenjenog potpori programima i projektima Hrvata u BiH, u iznosu od 6,5 milijuna eura.

“Donesena je odluka za tri strateška projekta u BiH, jedan od njih je Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Fojnici zajedno s dječjim vrtićem i školskom dvoranom. Drugi je nastavak izgradnje bolnice u Novoj Biloj sa 7 i 8 lamelom, koja će doživjeti proširenje u kirurškom i edukativnom smislu. Treći je obnova Gimnazije u Širokom Brijegu, koja je gorjela nedavno i doživjela je još druge nepogode i katastrofe. Ti objekti i projekti kad se realiziraju tu neće imati korist samo Hrvati nego svi koji žive na tom području“, kaže Milas o značaju ulaganja Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u BiH.