Rusija planira 2025. pobijediti u ratu protiv Ukrajine te postići sve ciljeve koje je postavio Vladimir Putin, a u sljedećih desetak godina moguć je sukob s NATO-om. To je sukus izlaganja ruskog ministra obrane Andreja Belousova na sastanku s vojnim i obavještajnim vrhom na kojem je bio i Vladimir Putin, piše u svojoj analizi Jutarnji list.

Je li to realno ili račun bez krčmara, odnosno samo božićna želja za umirivanje vlastite javnosti? Stisnuta najavama drastičnih ekonomskih problema u 2025. godini - stagflacije (stagnacija proizvodnje uz rast inflacije i devalvaciju nacionalne valute) - te očekivanog pritiska novog američkog predsjednika Donalda Trumpa da počne mirovne pregovore s Ukrajinom, Rusija je krenula u očajničke zimske ofenzive kako bi preduhitrila ekonomske probleme i osigurala što bolju poziciju prije mogućih pregovora.

Iz Moskve je ministar obrane Belousov poručio Trumpu koji su ruski uvjeti za pregovore. Prvi je prihvaćanje svih anektiranih područja kao dijela ruskog teritorija. Drugi uvjet obuhvaća denacifikaciju, što prevedeno s Putinova "političkog" jezika znači odlazak sadašnje vlasti, zatim demilitarizaciju, odnosno nikakvo članstvo u NATO-u, te neutralni status. Treće i vrlo važno, ako Ukrajina odbije pregovore pod ovim uvjetima, ti će se ciljevi "nastaviti ostvariti ratnim putem".

Osim što Putin plaši svijet "nuklearnim ratom", i dalje govori da ne odustaje od ciljeva zbog kojih je počeo rat, a to su demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, njezin neutralni status i, naravno, instaliranje kolaboracionističke proruske vlasti. Opijeni određenim uspjesima na bojištu, ministar Belousov najavljuje "pobjedu u 2025. godini", iako osim tih ustaljenih prijetnji iz plana tzv. specijalne vojne operacije nema naznaka što bi se smatralo pobjedom jer je teško očekivati da bi se tijekom 2025. moglo dogoditi da Ukrajina kapitulira, što je zapravo jedini stvarni cilj Vladimira Putina i ruskog režima.

Razgovori o predaji
Od toga treba početi i s tim završiti kada se govori o poziciji Rusije. Nema ničega drugog jer i u svom komentaru prorežimska agencija Ria novosti navodi kako su "pregovori s Trumpom nepotrebni" zato što "Putinov plan za Ukrajinu funkcionira". Kako navodi njihov komentator Kiril Streljnikov, "Rusiji, zapravo, uopće više ne trebaju nikakvi pregovori i kompromis jer je sve došlo na ono o čemu od početka govori naš predsjednik Putin". Dakle, pregovori kako ih Rusija zamišlja su zapravo, kako smo već nebrojeno puta napisali, samo razgovori o predaji. Uz to, poručeno je da se od rata s Ukrajinom Rusija priprema na sukob s NATO-om, premda ne pojašnjavaju kako i ima li Rusija snage sukobiti se s NATO-om, i to ne samo vojne, nego u prvom redu ekonomske i ljudske.

Podsjetimo da je, prema obavještajnim podacima, Rusija dosad izgubila više od 600 tisuća vojnika, odnosno toliko ih je poginulo i ranjeno. Osim toga, da je Rusija nezasitna i na svaki način nastoji izbjeći pregovore, potvrđuje i nedavna izjava bliskog Putinova suradnika Dmitrija Medvedeva koji je, kako prenosi agencija Interfax, na kongresu vladajuće Ujedinjene Rusije rekao kako "dopušta da Rusija" može anektirati još neke ukrajinske regije, čime zapravo poručuje da neće stati dok u Kijevu ne bude sjedio onaj predsjednik koji zadovoljava Moskvu ili dok velika većina Ukrajine zapravo ne postane dio Rusije. Tu treba biti potpuno načistu. Podsjetimo da je 2014. Rusija anektirala Krim, 2023. čak četiri ukrajinske regije, koje ne kontrolira u potpunosti - Doneck, Luhansk, Zaporižju i Herson, a već najavljuje da bi mogla pripojiti i one dijelove Ukrajine koje ne drži pod okupacijom, što znači da je time najavio samo daljnje pohode i produžetak rata. Zapravo se ne zna što je to "pobjeda u 2025. godini", je li to kraj rata pa gdje god bila linija razgraničenja ili osvajanje samo onih područja koja je Rusija proglasila svojima.

Nedostatak radne snage
Kako će ove izjave i "signale" protumačiti Donald Trump, tek treba vidjeti iako je analitičar Ria novosti uvjeren da se "Trump već oprostio od Ukrajine". Naime, Trump polaže velike nade u pregovore koje je zamislio. Podsjetimo da je Rusija izdvojila čak rekordnih 145 milijardi dolara za vojsku, od ukupno 436 milijardi dolara ostalih državnih rashoda. Vojni proračun iznosi 6,3 posto BDP-a, a ruski neovisni analitičari napominju da na to još treba dodati i oko četiri posto za druge represivne aparate: policiju i obavještajnu zajednicu. Tako je stvarni teret rata na rusku ekonomiju oko deset posto BDP-a.

Putin, pak, najavljuje čak novih 450 tisuća vojnika pod ugovorom u 2025. godini. Premda neovisni ruski ekonomisti kažu da se to može ostvariti, Putin onda mora računati na toliko manje radnika u proizvodnji, a ti ekonomisti također smatraju da ruskoj industriji i poljoprivredi ionako nedostaje sve više radne snage. Prema nekim procjenama, već nedostaje nekoliko desetaka tisuća kvalificiranih radnika u industriji. Neke grane industrije su zbog toga došle u poziciju da im drastično pada proizvodnja, a velike probleme zbog toga bilježi poljoprivreda.

Putin je najavio i "serijsku proizvodnju" balističkih raketa Orešnik, kojima već gađa Ukrajinu, ali neovisni vojni analitičari spominju da Rusija godišnje može proizvesti najviše deset takvih raketa, koje su još uvijek u eksperimentalnoj razvojnoj fazi. Ruski vojni analitičar Jurij Fjodorov rekao je za RSE da ruska vojna industrija ne stigne kompenzirati gubitke tenkova, drugih vojnih vozila i artiljerije, a osjeća se i sve veća nestašica protuzračnih sredstava koja su se nerazumno i nepotrebno upotrebljavala bez ikakva rezona.

Razlog je što Ukrajina vrlo efikasno koristi dronove i bespilotne letjelice, a Fjodorov smatra da je Ministarstvo obrane zatrpano zahtjevima za hitnu isporuku protuzračnih sredstava kojih nema toliko, niti ih industrija stigne isporučiti koliko je potrebno. Problem su i dijelovi koji su nabavljani na Zapadu, a sada ih nema ili ih se teže nabavljaju preko trećih zemalja, i to po znatno višim cijenama.

Rat se nastavlja, a što će biti nakon 20. siječnja kada Trump stupi na dužnost, vidjet ćemo. Dotad, tijekom tih točno mjesec dana, Putin će nastojati zauzeti što više područja. No, i Ukrajince se nešto pita, piše Jutarnji list.