Kijev ne smije pasti", jasno je i glasno poručio svojim vojnicima ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi vojnici za sada odolijevaju ruskom pokušaju zauzimanja toga grada. Prema britanskim izvorima, ruske snage su došle na oko 30 kilometara od grada, no u gradskim predgrađima više nema ruskih oklopnih vozila i tenkova kao što je to bilo drugog dana invazije, piše Jutarnji list u svojoj vojnoj analizi rata u Ukrajini.

Ruska vojska još ne odustaje od svoje prvotne taktike da opkoli Kijev i prisili ukrajinsku Vladu na predaju. Pritom koristi raketno i topničko naoružanje koje udara po selektivnim metama te diverzantske postrojbe koje pokušavaju ući u određene dijelove grada. Tu taktiku primijenili su tijekom noći s petka na subotu.

Ubačeni specijalci

Dalekometne rakete na ukrajinske položaje oko Kijeva ispaljivane su tijekom noći, a ruski specijalci pokušavali su se probiti iza ukrajinskih redova. Tijekom raketiranja jedna je raketa pogodila stambenu zgradu u Kijevu, a obje strane se međusobno optužuju za gađanje civilnog cilja.

No, bez obzira na snažne udare, obrana glavnog kijevskog grada nije popustila. Mnogi vojni analitičari slažu se da dosadašnji tijek operacije pokazuje da je zapovjedništvo ruskih snaga loše isplaniralo operaciju duž sjeverne granice Ukrajine, uključujući napad na sam Kijev. Sve je očitije i da ih je poprilično iznenadio odlučan i dobro organiziran ukrajinski otpor oko Kijeva, ali i Harkiva i sve je to utjecalo na ipak sporiji napredak od onoga koji su planirali, navodi Jutarnji list.

Napad na Harkiv

Prema svim informacijama koje stižu s terena, ruske snage i dalje se suzdržavaju od angažiranja punog kapaciteta svojih zračnih i raketnih snaga. No, ako dosadašnja taktika ne bude dala rezultata, može se očekivati da će ruska vojska krenuti u žešće zračne udare kako bi slomili otpor. U ovom trenutku ruske kopnene snage napreduju na četiri glavna smjera. Na području Kijeva uspjele su ući u predgrađe grada na zapadnoj obali Dnjepra, ali nisu uspjele ući u predgrađe Kijeva s istočne strane. Ruskim snagama koje iz Bjelorusije kreću prema Kijevu vrlo je važno osiguravanje sigurnih prometnica prema glavnom gradu. Jedan od pravaca prema Kijevu iz Bjelorusije je i preko grada Černihiva.

Riječ je o gradu koji ima oko 250 tisuća stanovnika. Ruske snage prvo su ga pokušale zauzeti, ali nakon neuspješnog pokušaja zasad su odustale od toga i zaobilaze ga. Procjenjuje se da su dijelovi elitne 76. zračno-desantne divizije smješteni u zračnoj bazi u Bjelorusiji nedaleko od granice. Prema svemu sudeći, oni će u sljedeća 24 sata imati zadatak ući u Černihiv i osigurati prometnicu Černihiv - Kijev.

Nakon što im nije uspjelo brzinsko slamanje obrane Kijeva, ruske kopnene snage su, prema svemu sudeći, koncentrirane na polagano napredovanje prema gradu te utvrđivanje i osiguravanje zauzetih prostora. Pritom nailaze na žestok otpor ukrajinskih snaga koje su na jednom od pravaca udara uspjele uništiti manji konvoj ruskih vojnih vozila. Za sada se ruska vojska suzdržava od bilo kakvog masovnog kopnenog udara na Kijev jer su svjesni ogromnih žrtava i razaranja koje bi on prouzročio. No, ako otpor ukrajinske vojske i dalje bude jak, ne treba isključiti i jače uključenje kopnenih snaga u napad na glavni grad.

Osim na zauzimanje Kijeva, ruske snage koncentrirane su na osvajanje drugog po veličini ukrajinskog grada Harkiva, koji je i glavni grad harkivske regije koja graniči s Rusijom i odmetnutom ukrajinskom regijom Donbas. Ruski tenkovi navodno su prije tri dana ušli u Harkiv, ali taj frontalni napad nije uspio. Sada se očekuje da ga zaokruže u sljedeća 24 sata.

Osvajanjem tog 1,5-milijunskoga grada ruska vojska napravila bi veliki uspjeh na sjeveroistoku Ukrajine i mogla bi s dodatnim snagama krenuti prema Kijevu. Pad Harkiva uvelike bi destabilizirao ukrajinsku vojsku koja je na tom području i već je dodatno rastegnuta te mora držati linije prema Lugansku, Donjecku pa sve dalje prema jugu na području Zaporožja i Hersona, zaključuje Jutarnji list.