NATO tvrdi da su pratili letjelicu koja je pala na Zagreb! Rusi tvrde da je skrenula s kursa!
Protuzračna obrana NATO-a pratila je putanju leta drona koja se u četvrtak navečer srušio u Zagrebu, kazao je Hini dužnosnik NATO-a.
“NATO-ova integrirana zračna i proturaketna obrana pratila je putanju leta objekta koji se naknadno srušio u Zagrebu. Hrvatske vlasti objavile su da istražuju ovaj incident", kratko je odgovorio Riggio Daniele, jedan od glasnogovornika NATO-a mailom na upit Hine.
Nagađa se da je riječ o bespilotnoj letjelici sovjetske proizvodnje TU-141 koja je iz Ukrajine preko rumunjskog i mađarskog zračnog prostor stigla do Hrvatske.
Hrvatski ministar obrane Mario Banožić izjavio je u petak da postoje saznanja iz koje je zemlje došla letjelica koja se u četvrtak oko 23 sata srušila u Zagrebu te da će se cijeli proces incidenta moći povezati nakon što se napravi detaljna analiza.
Banožić je na izvanrednoj konferenciji za novinare rekao da je letjelica uočena radarima i da je praćena od ulaska u hrvatski zračni prostor.
Letjelica je u Hrvatsku ušla u 22.57 sati, došla je iz Mađarske, zadržala se sedam minuta i kretala brzinom od 700 kilometara na sat.
Ruska novinska agencija Tass tvrdi kako je letjelica koja se sinoć srušila u Zagrebu zapravo trebala letjeti za Krim, no skrenula je s kursa. Dodaju kako su zabilježena dva slučaja upotrebe bespilotne letjelice Tu-141 od strane ukrajinskih snaga, jedna koja je pala u Zagrebu, dok je druga pala kod grada Krasnoperekopska na Krimu, otkrio je izvor za Tass.
Isti izvor objašnjava kako je ovaj dron u suštini mali mlazni zrakoplov sposoban nositi prilično ozbiljno eksplozivno opterećenje i to do jedne tone. Obje su letjelice, prema njegovim tvrdnjama, su ukrajinske snage lansirale na probni let za Krim, no jedna od njih je skrenula i odletjela prema Hrvatskoj.
- Dijelove Tu-141 otkrili su ruski graničari u 10:35 sati po lokalnom vremenu 8,5 km od Krasnoperekopska na obali jezera Krasnoje. Pronađeni su fragmenti krila i trup, podaci iz registratora leta i kočni padobran, izjavio je izvor za Tass.
MAĐARSKO Ministarstvo obrane odgovorilo je na upit Reutersa o letjelici koja je sinoć pala u Zagrebu.
Podsjetimo, bespilotna letjelica teška šest tona i duga 14 metara pala je sinoć kod zagrebačkog jezera Jarun. Pukom srećom nitko nije nastradao. Dron je u hrvatski zračni prostor ušao iz zračnog prostora Mađarske, u kojem je proveo dulje od 40 minuta.
Mađarsko Ministarstvo obane je u odgovoru na upit Reutersa odgovorilo da je dron tipa Tupoljev Tu-141 detektirao radar u mađarskom zračnom prostoru. Detektiran je iznad Ukrajine, a potom je ušao u rumunjski, a potom i mađarski zračni prostor, javlja Reuters.
"Bio je pod kontinuiranim praćenjem od trenutka kad je ušao u mađarski zračni prostor do trenutka kad je izašao iz njega", odgovorilo je mađarsko Ministarstvo obrane, dodajući kako je sličan događaj zabilježen u petak na sjeveroistoku Mađarske. Tada su dignuti mađarski lovci Gripen, koji su provjerili prostor u kojem je zabilježen objekt, ali nisu našli nikakve tragove letećih objekata.
"Zbog vojnog konflikta u Ukrajini je izuzetno važno da tretiramo takve događaje vrlo smireno", navode u mađarskom Ministarstvu obrane.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je da Mađarska usko surađuje s Hrvatskom i ostalim saveznicima u NATO-u.
"Naše vlasti istražuu što se dogodilo. Prema podacima koje zasad imamo, dron je letio kroz zračni prostor više zemalja članica NATO-a", rekao je Szijjarto.
Neke neprovjerene informacije da je prije pada u Zagrebu izvidnički dron preletio Sloveniju, leteći dolinom rijeke Savinje u celjskoj regiji, u slovenskom ministarstvu nisu komentirali, prenijela je Slovenska tiskovna agencija STA.
Glasnogovornica Policijske uprave Celje Milena Trbulin rekla je za STA da nemaju informacija o tome. Rekla je da policija nema ni nadležnost za takve slučajeve.
Dron je u hrvatski zračni prostor ušao u četvrtak u 22.57 iz smjera Mađarske, zato je malo vjerojatno da bi preletio Sloveniju, o čemu su se u petak ujutro proširile neprovjerene informacije i o čemu u celjskoj policijskoj upravi nemaju nikakvih podataka, prenijela je slovenska agencija.
RUMUNJSKO ministarstvo obrane objavilo je priopćenje o letjelici koja je pala u Zagrebu.
"Vezano za informaciju o dronu koji je prešao rumunjski zračni prostor, u četvrtak, 10. ožujka:
Rumunjski sustav zračnog nadzora uhvatio je u četvrtak, 10. ožujka, signal niskozemnog zrakoplova, najvjerojatnije drona, koji je prešao nacionalni zračni prostor na vrlo kratko vrijeme, manje od tri minute.
Zrakoplov je ušao u rumunjski zračni prostor oko 23:23 po lokalnom vremenu (22.23 po hrvatskom vremenu), dolazeći iz Ukrajine, a napustio nacionalni zračni prostor oko 23:26 po lokalnom vremenu u smjeru Mađarske.
Vrlo kratko vrijeme u kojem je ova letjelica letjela nacionalnim zračnim prostorom, velika brzina i mala visina, kao i tadašnji terenski i vremenski uvjeti, nisu omogućili korištenje drugih proceduralnih sredstava za daljnju identifikaciju zrakoplova", objavili su.
"Prema hrvatskom tisku, ovaj tip vojnog projektila/drona Tu-141 letio je iznad Mađarske 40 minuta brzinom od 700 km/h prije nego što je eksplodirao u blizini Zagreba. Ova stvar je duga 14 metara i teška 6 tona. Što možemo uočiti ako ne ovaj masivni komad metala?" pita se mađarski novinar Sándor Zsíros.
SVJETSKE novinske agencije i ostali mediji raspisali su se o bespilotnoj letjelici sovjetskog podrijetla koja se u četvrtak kasno navečer srušila u Zagrebu nakon sedam minuta leta, preletjevši prije toga nekoliko zemalja članica NATO-a.
Letjelica je u Hrvatsku ušla u 22:57, došla je iz Mađarske, zadržala se sedam minuta i kretala brzinom od 700 kilometara na sat. Nešto iza 23 sata dron se srušio u blizini studentskog doma "Stjepan Radić" uz jak prasak, a na tlu je ostao tri metra širok i jedan metar dubok krater.
Tyler Rogoway, stručnjak za vojnu avijaciju i urednik rubrike The War Zone na portalu The Drive, na temelju detaljnog proučavanja dijelova letjelice sa slika i snimki iz Zagreba kazao je da vjeruje da se u glavnom gradu Hrvatske srušila sovjetska bespilotna letjelica Tu-141 koja je doletjela iz Ukrajine.
"Objekt koji se srušio na Zagreb mogao bi biti izviđački dron Tu-141 Striž. Čvrsto vjerujemo da se radi o izviđačkom dronu koji izgleda kao raketa. Zacijelo se ozbiljno pokvario, preletio cijelu Mađarsku, da bi se na kraju srušio u Zagrebu", rekao je Rogoway.
Podsjetio je da je nedavno objavljeno da je Ukrajina u pogon stavila dronove još iz sovjetske ere.
"Koliko je meni poznato, Ukrajinci jedini na svijetu koriste dron Tu-141", napisao je spomenuti stručnjak za portal The Drive.
Ruski TASS piše o Milanoviću
O incidentu u Zagrebu izvijestio je i ruski TASS, ali samo pozivajući se na osnovne informacije iz hrvatskih medija. Najviše se prenosi pitanje predsjednika Zorana Milanovića kako je moguće da stara letjelica provede više od sat vremena leteći iznad zemalja članica NATO-a i da "to nitko ne primijeti".
Agencija navodi i izjavu premijer Plenkovića da se radi o letjelici "ruske proizvodnje", ali da nije rekao kojeg je tipa i kojoj vojsci pripada.
dpa prenosi Plenkovićeve riječi
Njemačka agencija dpa prenosi riječi premijera Andreja Plenkovića na summitu EU u Versaillesu, koji je kazao da "nije poznato pripada li dron ruskoj ili ukrajinskoj vojsci".
Pojasnio je da je dron u hrvatski zračni prostor doletio iz Mađarske i ušao u Hrvatsku, piše dpa.
"Kontaktirali smo i ukrajinsku stranu da vidimo imaju li oni podatke o tome kako je ta letjelica došla čak do Zagreba. U svakom slučaju svi će maksimalno učiniti napore da se što prije utvrde razlozi dolaska i rušenja letjelice u Zagrebu", prenosi dpa Plenkovićeve riječi.
Agencija također prenosi i izjavu bivšeg šefa civilne obrane u Zagrebu Pavla Kalinića da se vjerojatno radi o dalekometnom izvidničkom dronu sovjetske proizvodnje Tupoljev M-141.
Ta letjelica, dodaje agencija, ima doseg od 1000 kilometara.
AFP: Letjelica preletjela tri zemlje
AFP ističe da je bespilotna letjelica preletjela tri zemlje, Rumunjsku, Mađarsku i Hrvatsku, i sve tri su članice NATO-a.
Francuska agencija prenosi više medija koji tvrde da se radi o izvidničkoj letjelici iz sovjetskog razdoblja te da ih koriste ukrajinske snage. Dron je ušao u hrvatski zračni prostor na istoku zemlje, letio je brzinom od 700 km na sat i na visini od 1300 metara, prenosi AFP hrvatsko ministarstvo obrane.
Zagreb se, dodaje AFP, nalazi na samo 550 kilometara zračne linije od granice s Ukrajinom. AFP prenosi i izjavu načelnika Glavnog stožera OS RH Roberta Hranja, koji je rekao da je "incident ozbiljan i predstoji ozbiljna, intenzivna istraga".
Slovenska agencija STA javlja da se sinoć u Zagrebu "strmoglavila" vojna bespilotna letjelica koja je u Hrvatsku ušla iz smjera Mađarske.
STA: Letjelica je doletjela iz prostora Ukrajine
STA prenosi izjavu predsjednika Zorana Milanovića, koji je pad bespilotne vojne letjelice u Zagrebu nazvao "ozbiljnim incidentom", dodavši da je nad letjelicom iz Ukrajine najvjerojatnije izgubljena kontrola, da je nisu detektirale susjedne države, no da "nije bila usmjerena protiv Hrvatske".
Agencija također prenosi Milanovićevu izjavu u kojoj se pita "kako je moguće da jedna nesofisticirana letjelica provede skoro sat vremena na teritoriju članice NATO-a a da to nitko ne vidi" te dodaje da su u istragu uključene vojne službe.
"Kako stvari zasad stoje, letjelica je doletjela iz prostora Ukrajine, srušila se u Zagrebu kad je ostala bez goriva, nad njom je izgubljena kontrola", rekao je Milanović dodavši da letjelica "nije iz regije".
STA nadalje navodi Milanovića, koji je rekao kako je to stvar zajedničkog zapovjedništva NATO-a u Španjolskoj, koje bi sve podatke trebalo imati u najkraćem mogućem vremenu i reagirati, a nije se dogodilo ništa.
Slovenska agencija piše i da su se pojavile neprovjerene informacije da je dron, prije nego što se srušio u Zagrebu, preletio i Sloveniju, točnije Savinjsku dolinu, ali da je predstavnica Policijske uprave Celje Milena Trbulin rekla da nemaju nikakve informacije u vezi s tim.
ANSA: Ozbiljan incident
Talijanska agencija ANSA prenosi riječi najviših hrvatskih dužnosnika da se radi o "ozbiljnom incidentu", ali da najvjerojatnije nije usmjeren protiv Hrvatske.
Associated Press piše o velikoj eksploziji koja je zatresla tlo u četvrti hrvatskog glavnog grada Zagreba.
AP piše da fotografije s mjesta nesreće prokazuju metalne dijelove olupine koji su, kako se čini, dijelovi krila bespilotne letjelice, te da se vide i dva padobrana na šumovitom dijelu mjesta nesreće.
Agencija prenosi da žrtava nema te da je oštećeno nekoliko automobila. Izvještaj AP-a preuzeli su mnogi američki mediji, uključujući i Washington Post.
O incidentu su izvijestile i srpske novinske agencije Tanjug i Beta te televizija Al Jazeera, također pozivajući se mahom na informacije iz hrvatskih medija.
NE ZNA SE ODAKLE JE POSLAN
Vojni analitičar Igor Tabak objašnjava da bespilotna letjelica koja je pala na zagrebački Jarun ima više karakteristike krstareće rakete nego modernih dronova kakve se vidi zadnjih desetljeća, pa smatra da to otvara 'bolno' pitanje proturaketne zaštite.
- Ovaj nestandardni incident je možda više problem zatajenja i onih rudimenta regionalne proturaketne zaštite nego tek efikasnosti nacionalne protuzračne obrane. Takve se letjelice kreću drugačijim putanjama od bespilotnih letjelica kakve poznajemo danas. Krstareće rakete imaju sasvim drugačiju putanju, lete nisko i brzo - govori Tabak te objašnjava da se radi o toliko egzotičnom primjerku vojne opreme da se postavlja pitanje tko će to u nas uopće analizirati kako bi se utvrdilo odakle je stigla i kojim povodom.
- Ove šale da je netko upisao krive koordinate, pa umjesto Yarun u Ukrajini upisao zagrebački Jarun, apsolutno su nemoguće. Negdašnja ruska protuzračna tehnologija iz doba Hladnoga rata je toliko kompleksna da su njihovi djelatnici prolazili cijeli niz obuka kako bi se naučili baratati takvim letjelicama. Komplicirano je i samo lansiranje, nije to nešto jednostavno, to treba pripremiti, unijeti koordinate, lansirati... To je zahtjevan proces i zato je cijeli incident sve samo ne standardan - kaže Tabak, dodajući da su te letjelice rađene u negdašnjem SSSR-u radi primjene u mogućem Trećem svjetskom ratu, ali da ih je većina u međuvremenu završila u muzejima.
Nemoguća misija
- Znam da su neke izložene u Moskvi, a bile su neke i u Kijevu, no izvadili su ih nakon one Majdanske revolucije i navodno ih osposobili. Jesu li to sad te, zaista je teško reći - kaže Tabak, dodajući da će i naši stručnjaci jako teško 'dešifrirati' odakle su stigle te letjelice i što je još na njima pohranjeno.
- To bi bila gotovo nemoguća misija da je letjelica potpuno cijela, a kamoli u ovakvom stanju. Mi više ni nemamo stručnjaka specijaliziranog za rusku raketnu zračnu tehnologiju, to je bio Vladimir Superina, ali lani je preminuo. Tko god te ostatke dobije na stol neće mu biti nimalo lako - smatra Tabak te dodaje:
- Zato se i postavlja pitanje je li zaustavljanje takve nadolazeće naprave posao opće protuzračne ili zasebnih sustava proturaketne obrane, i tu dolazimo do pitanja efikasnosti europskog protuzračnog štita. Je li on u funkciji? Radi li? Sporazum o zabrani projektila i raketa srednjeg dometa više nije na snazi, a ta tema uvijek u vojno-diplomatskim krugovima izaziva rasprave i neslaganja, te me ne bi čudilo da i ovaj incident brzo završi kao dio takvih rasprava, u zatvorenim krugovima.
