Rusija bi mogla pristati na korištenje 300 milijardi dolara svojih zamrznutih suverenih sredstava u Europi za obnovu Ukrajine, ali će insistirati da se dio tog novca potroši na petinu teritorija zemlje koji kontroliraju ruske snage, rekla su tri izvora za Reuters.

Rusija i Sjedinjene Američke Države održali su svoj prvi sastanak licem u lice o okončanju rata u Ukrajini 18. februara u Saudijskoj Arabiji, a i američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin rekli su da se nadaju skorom susretu, prenosi N1.

Nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 2022. godine, Sjedinjene Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije s ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija, blokirajući između 300 i 350 milijardi dolara ruskih sredstava, uglavnom u obliku evropskih, američkih i britanskih državnih obveznica pohranjenih u evropskoj depozitnoj instituciji.

Iako su razgovori između Rusije i SAD-a još uvijek u vrlo ranoj fazi, jedna od ideja koja kruži Moskvom jeste da bi Rusija mogla predložiti korištenje velikog dijela zamrznutih rezervi za obnovu Ukrajine kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, prema tri izvora upoznata s tim pitanjem.

Veliki dijelovi istočne Ukrajine devastirani su ratom, stotine hiljada vojnika ubijeno je ili ranjeno s obje strane, dok su milioni Ukrajinaca pobjegli u evropske zemlje ili Rusiju. Prije godinu dana, Svjetska banka procijenila je da će obnova i oporavak koštati 486 milijardi dolara.

Izvori su za Reuters govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti razgovora i zbog toga što su pregovori još u preliminarnoj fazi. Kremlj je odbio komentarisati.

Ideja da bi Rusija mogla pristati na korištenje zamrznutog novca za pomoć u obnovi Ukrajine ranije nije bila objavljena, a mogla bi pružiti uvid u ono na šta je Moskva spremna pristati dok ona i Washington traže načine za okončanje rata, u trenutku kada Trump vrši pritisak da SAD dobije pristup ukrajinskim mineralima kao način otplate američke pomoći.

Glavni ruski zahtjevi za okončanje borbi uključuju povlačenje ukrajinskih trupa s teritorija koji Moskva smatra svojim i odustajanje Ukrajine od pridruživanja NATO-u. Ukrajina, s druge strane, traži da se Rusija potpuno povuče s njenog teritorija i da dobije sigurnosne garancije od Zapada. Trumpova administracija smatra da Ukrajina ima nerealne, “iluzorne” ciljeve.

Reuters nije mogao utvrditi je li ideja o korištenju zamrznutih fondova bila tema razgovora između ruskih i američkih predstavnika na sastanku u Saudijskoj Arabiji.

Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) izjavila je 2023. godine da će ruska suverena sredstva ostati zamrznuta sve dok Rusija ne plati za štetu koju je nanijela Ukrajini. Trump je ranije izjavio da bi želio da se Rusija vrati u G7, grupu bogatih država.

Guvernerka Centralne banke Rusije Elvira Nabiullina izjavila je u četvrtak da banka nije uključena ni u kakve razgovore o ukidanju sankcija ili odmrzavanju ruskih rezervi.

Rusija je ranije tvrdila da planovi za korištenje tih sredstava u Ukrajini predstavljaju pljačku.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar. Britansko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentarisati.

“Ništa što se tiče Ukrajine i EU ne može se odlučiti bez Ukrajine i EU“, rekla je Anitta Hipper, glasnogovornica Evropske komisije. Dodala je da EU i njene članice pomažu Ukrajini da ojača svoju pregovaračku poziciju, uključujući i novi paket sankcija protiv Rusije.

Glavni analitičar Renaissance Capitala Oleg Kouzmin rekao je da razlike između Sjedinjenih Država i Evrope, koja kontrolira većinu zamrznutih sredstava, otežavaju njihovo oslobađanje.

“To bi zahtijevalo da evropska strana u potpunosti podrži trenutni stav SAD-a koji je usmjeren na dijalog s Rusijom“, rekao je Kouzmin, nazvavši takav scenario “vrlo optimističnim”.

Podjela na dvije trećine?
Zamrznuta ruska suverena sredstva bila su predmet intenzivne rasprave na Zapadu, pri čemu su neki predlagali da se ona u suštini dodijele Ukrajini putem složenog mehanizma “repatrijacijskog zajma”.

Jedan izvor upoznat s raspravama u Moskvi rekao je da bi Rusija mogla prihvatiti da do dvije trećine rezervi bude iskorišteno za obnovu Ukrajine u sklopu mirovnog sporazuma, pod uvjetom da postoje garancije za transparentnost trošenja novca.

Ostatak bi mogao biti usmjeren ka teritorijama pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini, koje Moskva sada smatra dijelom Rusije, rekao je izvor.

Drugi izvor upoznat s raspravama rekao je da bi Moskva mogla pristati na korištenje novca za obnovu Ukrajine, ali da je prerano reći kakva bi mogla biti konačna podjela. Dva izvora naglasila su da je važno razgovarati o tome koje kompanije bi dobijale buduće ugovore za rekonstrukciju.

Treći izvor, blizak Kremlju, ali ne direktno uključen u razgovore, rekao je da bi Rusija i dalje zahtijevala ukidanje zamrzavanja sredstava kao dio postepenog ublažavanja sankcija.

Nekoliko zapadnih zvaničnika, posebno u njemačkoj vladi i Evropskoj centralnoj banci, bilo je neodlučno oko konfiskacije suverenih rezervi, upozoravajući da bi takav potez mogao biti pravno osporavan i potkopati euro kao rezervnu valutu.

Ruski zvaničnici su više puta upozoravali da državna konfiskacija sredstava krši principe slobodnog tržišta, narušava sigurnost bankarskog sistema i slabi povjerenje u rezervne valute. Kao odmazdu, Rusija je izradila nacrt zakona o konfiskaciji sredstava kompanijama i investitorima iz takozvanih neprijateljskih država koje su joj uvele sankcije. Taj zakon još nije usvojen u državnoj Dumi.

Zamrzavanje sredstava u Evropi
U trenutku zamrzavanja sredstava, ruska centralna banka je izvijestila da posjeduje oko 207 milijardi dolara u eurima, 67 milijardi dolara u američkim dolarima i 37 milijardi dolara u britanskim funtama.

Također je imala 36 milijardi dolara u japanskim jenima, 19 milijardi u kanadskim dolarima, 6 milijardi u australskim dolarima i 1,8 milijardi u singapurskim dolarima, dok su švicarski franak iznosili oko milijardu dolara.

Oko 159 milijardi eura tih sredstava bilo je pohranjeno u belgijskoj klirinškoj kući Euroclear Bank početkom prošle godine.