Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu da je spreman razgovarati o načinima okončanja ruske invazije na Ukrajinu, ali samo ako se ispune uvjeti koje je postavio na početku sukoba. 

Putin je Scholzu u telefonskom razgovoru rekao da je voljan razgovarati sa svima koji žele slobodu u Ukrajini. "No pod uvjetom da se ispune svi ruski zahtjevi", rekao je. 

Ruski predsjednik je ponovio te zahtjeve, a oni uključuju "demilitarizaciju" Ukrajine, "denacifikaciju" Ukrajine, neutralan i nenuklearni status Ukrajine, međunarodno priznanje ruske aneksije poluotoka Krima 2014. godine i suverenitet odcijepljenim regijama Lugansku i Donjecku.

Putin je njemačkom kancelaru rekao da se nada da će Ukrajina zauzeti "razumnu i konstruktivnu" poziciju u idućem krugu pregovora, priopćio je Kremlj.

Rusija i Ukrajina održale su dva kruga pregovora otkako je Rusija prije osam dana izvršila invaziju koju naziva "specijalnom vojnom operacijom".

Kijev i Moskva dosad su postigli razumijevanje o potrebi uspostave humanitarnih koridora za evakuaciju civila.

Deveti dan rata u Ukrajini može se opisati u nekoliko kratkih crta - statično na sjeverozapadu i zapadu oko Kijeva, umjereno aktivno na sjeveroistoku i istoku, te izuzetno dinamično na jugoistoku, jugu i jugozapadu. Pri tome, kako se jučer čulo iz ukrajinskih, ali i međunarodnih izvora, od prije nekoliko tjedana oko ukrajinske granice okupljenih barem 117 ruskih borbenih skupina razine bojne, sada je njih preko 110 već angažirano u Ukrajini. Američki izvori to opisuju kao angažiranje oko 90 posto unaprijed pripremljenih ruskih snaga koje se zadnjih mjeseci pratilo pred ukrajinskim granicama, navodi analitičar portala Obris Igor Tabak.

Ruski list Novaja Gazeta, čiji je urednik Dmitrij Muratov jedan od dobitnika prošlogodišnje Nobelove nagrade za mir, u petak je objavio da zbog cenzure s web stranice uklanja sav sadržaj o ruskim vojnim operacijama u Ukrajini.

List je najavio da će nastaviti izvještavati o posljedicama s kojima se Rusija suočava, među kojima su ekonomska kriza i progon disidenata. „Vojna cenzura u Rusiji je brzo prešla u novu fazu: od prijetnji da će se blokirati i zatvoriti publikacije (skoro u potpunosti provedeno) do prijetnji o kaznenom progonu novinara i građana koji će širiti vojne informacije koje nisu u skladu s onim što kaže Ministarstvo obrane“, poručili su iz novina u poruci za čitatelje. „Nema sumnje da će se ove prijetnje ostvariti.“

Iz novina kažu kako ne mogu riskirati slobodu svojih zaposlenika, ali ne žele ignorirati ni želje čitatelja koji žele da nastave s radom unatoč cenzuri. List zbog toga sadržaj „o ovoj temi“ uklanja sa svoje web stranice i društvenih mreža. „Nastavit ćemo izvještavati o posljedicama s kojima se Rusija suočava; sve većoj ekonomskoj krizi, brzom padu životnog standarda, nedostupnosti stranih lijekova i tehnologija i progonu disidenata, koje se progoni i zbog proturatnih izjava.“, najavljeno je iz lista.

Urednik Muratov svoju je prošlogodišnju Nobelovu nagradu posvetio šestorici novinara koji su ubijeni zbog svog posla.

Prošli tjedan, prvog dana ruske invazije na Ukrajinu, za BBC je izjavio: „Naš miroljubivi ruski narod osjetit će mržnju cijelog svijeta jer počinjemo treći svjetski rat u središtu Europe. Objava Novaje Gazete uslijedila je nakon ovotjednog zatvaranja radio postaje Eho Moskva koja je bila jedan od rijetkih liberalnih glasova u ruskim medijima.

Odbijajući odustati od uredničke neovisnosti, upravni odbor Eho Moskva izglasao je zatvaranje postaje nakon što su iz ureda glavnog tužitelja zatražili ograničen pristup zbog, kako kažu, lažnog izvještavanja o ruskoj „specijalnoj vojnoj operaciji“ u Ukrajini.

Blokiran je rad Facebooka u Rusiji, objavio je Guardian pozivajući se na izvješća iz te zemlje. U izvješću agencije RIA Novosti navodi se da je državni nadzornik medija Roskomnadzor odlučio blokirati pristup platformi društvenih medija, dodajući da je od listopada 2020. godine bilo 26 slučajeva diskriminacije ruskih medija od strane Facebooka, a pristup je bio ograničen na kanale koje podržava država kao što su RT i novinska agencija RIA, prenio je BBC.

Interfax javlja kako je Rusija nakon Facebooka zabranila i rad Twittera.

Ranije su vlasti u Moskvi odbile zahtjeve za prosvjedima kako protivnicima ruske invazije Ukrajine, tako i pristašama ruskih vojnih snaga, a odbijanje su opravdale pandemijom koronavirusa, navode u priopćenju. Vlasti nisu otkrile tko je registrirao prosvjede i kojom prilikom.

Opozicijska stranka Yabloko je, međutim, oštro kritizirala invaziju Ukrajine predsjednika Vladimira Putina i najavila da će organizirati prosvjed u Moskvi. Prema izvješću nezavisne novinske stranice Meduza, također postoje zahtjevi pristaša ruske invazije koju Kremlj naziva "posebnom vojnom operacijom" u Ukrajini.

Prosvjedi su zabranjeni u Moskvi već duže vrijeme zbog pandemije. Međutim, ljudi su nedavno izišli na ulice u desecima ruskih gradova kako bi prosvjedovali protiv rata u Ukrajini, unatoč tome što su se suočili s uhićenjima, visokim kaznama i policijskom nasilju.

Dosad su zatvorene tisuće ljudi. U Moskvi, gradska administracija primila je nekoliko zahtjeva za prosvjedima na kojima bi sudjelovalo od 25.000 do 100.000 sudionika. Stranka Yabloko pozvala je protivnike rata u Ukrajini da objave svoje protivljenje na društvenim medijima i da organiziraju peticije.

Rusija je danas od stranih tvrtki i investitora zatražila da žurno odluče hoće li otići ili ostati u Rusiji, te im ponudila da predaju sredstva lokalnim upraviteljima do povratka.

Prvi zamjenik premijera Andrej Belorusov ovaj je izbor ponudio tjedan dana nakon ruske invazije u Ukrajinu, te dan nakon što je francuska banka Societe Generale upozorila da bi njeno poslovanje u Rusiji moglo biti obustavljeno, što je ugrozilo tvrtke koje žele ostati u zemlji.

Belorusov je stranim tvrtkama dao kratak opis triju opcija:

"Tvrtka u potpunosti nastavlja poslovati u Rusiji; strani dioničari predaju svoj dio ruskim partnerima te se kasnije mogu vratiti na tržište; ili tvrtka trajno prekida poslovanje u Rusiji, zatvara proizvodnju i otpušta radnike."

Svaka od ponuđenih opcija nosi određen rizik. Oni koji ostanu mogli bi se suočiti s posljedicama na zapadnom tržištu, budući da je tamošnja javnost priklonjena Ukrajini. Za one koji prenose dionice nema garancije o povratu, a oni koji ugase poslovanje u Rusiji u najboljem slučaju pretrpjet će goleme gubitke, ili će morati prodati tvrtku za nominalan iznos.

SAD i Europa su zbog napada na Ukrajinu Rusiji nametnule goleme sankcije koje utječu na sve, od globalnih sustava plaćanja, do niza proizvoda visoke tehnologije, zbog čega je poslovanje unutar Rusije uvelike otežano i nesigurno.