Ruski ambasador u Vijeću sigurnosti UN-a branio vlasti RS-a i poručio da "BiH više nije suverena zemlja"
Vasilij Nebenzja
Upravo na zahtjev Rusije je i održana ova sjednica, na kojoj su se još obratili članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt, te brojni drugi zvaničnici.
Odmah nakon Schmidta, govornicu je "preuzeo" ruski ambasador Vasilij Nebenzja, koji je, očekivano, ponavljao narativ koji dolazi iz entiteta Republika Srpska.
"Ovdje često čujemo kako Vijeće sigurnosti ima obavezu da spriječi sukob, mnogi o tome govore kao o nečemu najvažnijem. Situacija u BiH je primjer gdje Vijeće sigurnosti može djelovati. Bosanski rat je je jedno od najkontradiktornijih poglavlja u smislu odgovora međunarodne zajednice. Nije Srebrenica jedina krvava stranica ovog rata, UN ne smije ponavljati svoje greške", rekao je Nebenzja.
Nebenzja je izrazio stav da Bosna i Hercegovina "više nije suverena zemlja."
"Nedavni događaj u proteklim mjesecima govori o neoprostivom kršenju premisa ovog sporazuma. To se nastavlja i mi smo na to upozoravali. BiH više nema status suverene i nezavisne države. Teško je vjerovati da je najveći autoritet u rukama državljanina Njemačke koji djeluje za male grupe i za njihove interese koristi bonske ovlasti. Ponaša se kao monarh, a zapadni promotori demokratije ga podržavaju", komentarisao je ruski ambasador visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, prenosi Klix.
Također, smatra da određen dio stanovništva u BiH nije saglasan sa donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, o kojoj će se raspravljati početkom maja u Generalnoj skupštini UN-a.
"Kada se radi o eksternom tutorstvu drugih država, to liči na kolonijalnu praksu. Stalni predstavnici u UN-u su zaboravili na sporazum tri naroda kada su podržali sporazum. Gotovo trećina stanovništva je protiv ove Rezolucije (o Srebrenici), ovo je političko djelovanje i namjerno kršenje Dejtonskog sporazuma i Dejtonskih nadležnosti. Teško je zamisliti posljedice ovoga, ne možemo isključiti destabilizaciju Balkana. Čini se, krajnje cinično, da predvodnik u ovom dokumentu je Njemačka koja je počinila najgori genocid u historiji čovječanstva", rekao je Nebenzja.
Pored ruskog, obratili su se i predstavnici Kine, Francuske i Velike Britanije.
Tako je predstavnik Kine, Feng Shuang, nazvao genocid u Srebrenici "masakrom", izbjegavajući tako pravnu kvalifikaciju koju su potvrdile presude Međunarodnog tribunala u Haagu. Isto tako, istakao je da se službeni Peking protivi "nametanju rješenja u BiH", te da ova država neće podržati rezoluciju u Generalnoj skupštini UN za koju ne postoji koncenzus.
Predstavnik Velike Britanije Fergus Eckersley je na početku govora istakao da je BiH svakako trebala biti tema sjednice Vijeća sigurnosti za nekoliko sedmica, te da ova tema nije bila pretjerano hitna.
"S obzirom na to da će se ovo Vijeće raspravljati o Bosni i Hercegovini za dvije sedmice, ne vjerujemo da trenutna situacija zahtijeva hitnu raspravu. Unatoč trenutnim napetostima, općenito stanje ostaje stabilno i to pozdravljamo", rekao je Eckersley.
Izričito je naveo da Velika Britanija poštuje presude međunarodnih sudova, te je osudio negiranje genocida.
"Duboko smo zabrinuti zbog porasta negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Prava pomirenja ne mogu se izgraditi na neprihvatanju i sučeljavanju s prošlim djelima.
Ono što se dogodilo u Srebrenici bilo je jedan od najgorih zločina u Europi od Drugog svjetskog rata. Apelaciono vijeće Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju jednoglasno je utvrdilo u svojoj presudi iz aprila 2004. godine da je genocid počinjen u Srebrenici. To nije politička izjava. To je presuda međunarodnog suda. I reći tako nije kritika Srbije.
Sudije na međunarodnim sudovima jasno su istaknule da ovo nije kolektivna presuda srpskom narodu, kako su neki tvrdili danas. Kao što je jedan predsjedavajući sudija na Međunarodnom krivičnom sudu izjavio: "Nastojim suditi optuženog. Ne sudim narodu...". U potpunosti podržavamo sve napore za promociju pomirenja za sve ljude Bosne i Hercegovine i učenje lekcija iz istorije kako bi se osiguralo da se ovaj strašni događaj nikada ne ponovi", rekao je na kraju svog izlaganja Fergus Eckersley.
Sličnog stava bila je i predstavnica Francuske Isis Jaraud-Darnault, koja je također kritikovala razlog sa sazivanje hitne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a.
"Francuska primjećuje da je format današnjeg sastanka neuobičajen.
Rusija danas saziva hitan sastanak i prikazuje Bosnu i Hercegovinu na rubu kolapsa. Francuska ne dijeli ovu dramatičnu procjenu situacije, čak i ako nas zabrinjava stav lidera Republike Srpske.
Prošlog mjeseca, odluka Evropskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom poslala je jasan signal: budućnost Bosne i Hercegovine, kao i cijelog Zapadnog Balkana, je u Evropskoj uniji, što koristi svim njenim građanima. Francuska žali što je ova odluka bila praćena ozbiljnim prijetnjama jedinstvu zemlje od strane predsjednika entiteta Republike Srpske, Milorada Dodika", navela je Jaraud-Darnault.
Ponovila je stav da Rusija zloupotrebljava ovu instituciju, te naglasila podršku svoje zemlje usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici, čiji je Francuska i kosponzor.
"Žalosno je što Rusija ponovno pokušava iskoristiti rad Vijeća sigurnosti, na pozadini nacrta rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda o stvaranju međunarodnog dana razmišljanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine.
Kao što smo već rekli, ova rezolucija nije optužnica protiv bilo kojeg određenog naroda. Prije svega, poziva na poštivanje naše dužnosti da se sjećamo i cilja na sprečavanje ponavljanja takvih djela u budućnosti. Ova rezolucija promovira pomirenje, zasnovano na poštovanju i solidarnosti sa svim žrtvama, neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti ili vjerskim uvjerenjima", istakla je predstavnica Francuske.
Rekla je i da Francuska potpuno podržava visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, te je imala poruku za političare u našoj zemlji.
"Francuska poziva sve aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od bilo kakve provokacije koja bi mogla sijati neslogu. Poziva sve političke snage u Bosni i Hercegovini da zajednički rade na sprovođenju reformi potrebnih da bi se cijela Bosna i Hercegovina pridružila Evropskoj uniji", rekla je Isis Jaraud-Darnault.
Pored Kine, Velike Britanije i Francuske, obratili su se i predstavnici Srbije, Hrvatske, Slovenije, Mozambika, Ekvadora, Siera Leonea, Japana, Švicarske, Alžira, Malte i Gvajane.
