SAD i dalje ustraje na brisanju etničkog načela u izborima za članove predsjedništva BiH, rekao je u utorak visoki američki dužnosnik, a riječ je o prijedlogu  kojem su se ranije usprotivili HNS BiH i Srbi te službeni Zagreb.

Hrvati smatraju da je ta ideja, koju su Sjedinjene Države prvi put iznijele krajem rujna, suprotna Daytonskom sporazumu i omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju hrvatskog člana tročlanog državnog vrha, piše HINA.

No, američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer inzistira da BiH to mora učiniti kako bi provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), odnosno napredovala na europskom putu.

"To je komplicirano, ali moguće je ostvariti održivi izborni model koji je u skladu i s presudom ESLJP-a i s mantrom o jednoj državi, dva entiteta, tri konstitutivna naroda plus ostali. To ostaje nepromijenjeno", rekao je Palmer novinarima u Zagrebu.

Palmer u srijedu odlazi u Sarajevo na novu rundu razgovora o izbornoj reformi s čelnicima najjače bošnjačke te hrvatske stranke Bakirom Izetbegovićem (SDA), odnosno Draganom Čovićem (HDZ BiH) te s oporbenim liderima u Federaciji i u Republici Srpskoj. 

Predložit će im da se najprije bave izborom članova predsjedništva i s time povezanim ograničenim izmjenama ustava, a potom sveobuhvatnom izbornom reformom koja uključuje i izbore za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda.

"U izbornoj reformi moramo identificirati ono što je ostvarivo i fokusirati se na to. Mislim da se mogu riješiti oba problema. Ali ako se to pokaže teško, ja sam za to da prioritet bude izborni model za tri člana predsjedništva", rekao je Palmer.

Istaknuo je da će SAD "jako gurati taj plan", ali da se neće služiti politikom 'mrkve i batine'. "Nisu potrebne prijetnje SAD-a i EU-a, jer je već previše loših ishoda ako se podjele prodube i BiH ne bude napredovala na europskome putu", upozorio je.

Palmer, koji je u utorak u Zagrebu razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, rekao je da razumije poziciju Zagreba koji brani poziciju sunarodnjaka u susjednoj državi, ali je istaknuo da će proces biti puno lakši ako postoji suglasje između SAD-a, EU i Hrvatske "oko toga što je pravi put za Federaciju i BiH". 

Ustav BiH definira da se iz Federacije u predsjedništvo biraju jedan Hrvat i jedan Bošnjak te iz RS-a jedan Srbin.

Bosanskohercegovački HDZ već se godinama žale da postojeći izborni zakon omogućuje brojnijim Bošnjacima da izaberu hrvatskog člana predsjedništva i dio hrvatskih zastupnika u Domu naroda Federacije BiH. 

Prema presudi Ustavnog suda BiH, traže promjenu izbornog zakona kako bi se onemogućila takva praksa, a bošnjačke stranke inzistiraju da prije svega treba provesti presudu ESLJP-a u slučaju Sejdić-Finci po kojemu BiH diskriminira pripadnike nekonstitutivnih naroda jer se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo BiH.

S Palmerom u Sarajevo stiže i diplomatkinja EU-a Angelina Eichhorst koja je nedavno ponovila potporu Unije perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje, ističući da je što raniji dogovor o ustavnoj i izbornoj reformi od najveće važnosti.

Plenković razgovarao s Palmerom

Bosna i Hercegovina može bolje funkcionirati samo ako su svi konstitutivni narodi zadovoljni, kazao je Andrej Plenković u utorak i naglasio da je potrebno osigurati da Hrvati sami biraju svoje predstavnike na svim razinama vlasti.

"Naša pozicija je jasna, prijateljska prema BiH", kazao je Plenković.

Bosna i Hercegovina može bolje funkcionirati, može joj biti lakše na reformskom putu i može biti brža na putu prema EU samo ako su svi narodi zadovoljni, naglasio je premijer koji je danas u Zagrebu razgovarao posebnim izaslanikom State Departmenta za izbornu reformu u BiH Matthewom Palmerom.

“Mi smo izložili našu poziciju, saslušali njegov stav”, rekao je hrvatski premijer.

Hrvatska se zalaže za to da "konstitutivni narodi biraju svoje legitimne predstavnike u najviša predstavnička tijela vlasti i u samo Predsjedništvo", kazao je Plenković.

“Tu je posebno važna zastupljenost Hrvata kao konstitutivnog naroda na legitiman način, tj. da se ne događa anomalija da predstavnici drugog naroda u Federaciji BiH, odnosno Bošnjaci biraju Hrvatima njihovog člana Predsjedništva", kazao je.

"To je nešto što traje od 2006. i nismo zadovoljni tom situacijom", dodao je.

Plenković je istaknuo da SAD i Europska unija trebaju pomoći političkim strankama i liderima u BiH da se postigne dogovor o promjeni izbornog zakona do kraja 2021.

"Naša je želja da svaka takva izmjena pbude prihvaćena ako je moguće konsenzusom svih aktera u BiH", kazao je

.

Palmer inzistira da BiH mora promijeniti Izborni zakon kako bi provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), odnosno napredovala na europskom putu.

"To je komplikovano, ali moguće je ostvariti održivi izborni model koji je u skladu i s presudom ESLJP-a i s mantrom o jednoj državi, dva entiteta, tri konstitutivna naroda plus ostali. To ostaje nepromijenjeno", rekao je Palmer.

Dodao je da se treba provesti ono što je moguće u ovom trenutku.

"U izbornoj reformi moramo identificirati ono što je ostvarivo i fokusirati se na to. Mislim da se mogu riješiti oba problema. Ali ako se to pokaže teško, ja sam za to da prioritet bude izborni model za tri člana predsjedništva", rekao je Palmer.

Istakao je da će SAD "jako gurati taj plan", ali da se neće služiti politikom 'mrkve i batine'.

"Nisu potrebne prijetnje SAD-a i EU-a, jer je već previše loših ishoda ako se podjele prodube i BiH ne bude napredovala na europskome putu", upozorio je.