Sjedinjene Države uvele su u četvrtak sankcije ruskom Gazprombanku, zamrznuvši njegovu imovinu i zabranivši transakcije domaćim građanima i kompanijama, uz iznimku projekta vađenja nafte i plina na ruskom Dalekom istoku.

Gazprombank je jedina velika ruska financijska institucija koja je do sada bila izuzeta iz sankcija, napominje ministarstvo u priopćenju, uz napomenu ministrice financija Janet Yellen da će njegovo uvrštenje na popis, uz još “nekoliko desetaka” malih i srednjih ruskih banaka, “još više ograničiti i oštetiti ruski ratni stroj”.

Washington je iz paketa izuzeo transakcije povezane s projektom vađenja nafte i plina Sahalin-2 na ruskom Dalekom istoku, do 28. lipnja iduće godine.

Plin iz Sahalina-2 kupuje, među ostalima, i nekoliko japanskih tvrtki.

Gazprombank je u četvrtak priopćio da sankcije Washingtona neće utjecati na njegovo poslovanje, dodavši da i dalje pruža usluge klijentima i provodi financijske transakcije na tržištima kao i do sada, prema izvješću ruske novinske agencije TASS.

Kremlj smatra sankcije Gazprombanku pokušajem ometanja preostalih ruskih isporuka plina u Europu i namjerava poduzeti “razmjerne protumjere”, rekao je glasnogovonik Dmitrij Peskov na TASS-ov upit.

Mađarski i slovački dužnosnici rekli su da još proučavaju moguće posljedice američkih sankcija.

U listopadu Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da da obustava tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu predstavlja “značajan izvor neizvjesnosti uoči ovogodišnje zime na sjevernoj hemisferi” i otvara pitanja u opskrbi plinom ponajprije zemalja u srednjoj Europi koje nemaju izlaz na more, poput Austrije, Mađarske i Slovačke.

Obustava neće biti rizik “u neposrednoj budućnosti” zahvaljujući punim skladištima, povezanoj plinskoj infrastrukturi i “neizravnom” pristupu svjetskom tržištu LNG-a, naglasili su tada u IEA-i.

Austrija je prije tjedan dana objavila da je spremna za obustavu tranzita nakon isteka ukrajinsko-ruskog sporazuma krajem godine.