Piše: V. S. Herceg

Već po još uvijek neslužbenim podatcima o broju upisane djece u prve razrede u školskoj 2020/2021 godini, a kojima će se nastava izvoditi po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, bilježi se drastičan pad broja prvašića.

Naime, dok je, primjerice, u školskoj 2015./2016. godine upisano 35.273 učenika u prve razrede po nastavnom programu na hrvatskom jeziku, ove godine taj broj je 30.531, što je za 4.742 učenika manje - približno kao pola stanovnika Grada Čapljine.

U HBŽ-u za najkritičnije - čak 3.126 djece manje

U Hercegovačko-neretvanska županiji školske 2015./2016. upisano je 9.641 osnovaca po planu i programu na hrvatskom jeziku. Međutim, četiri godine poslije taj broj je 9.370 učenika, odnosno, 271 mališan manje.

Nije sjajno ni u ostalim županijama, primjerice Zapadnohercegovačkoj gdje je 2015./2016. godine evidentirano 8.349 prvašića, a već ove, 2019./2020. školske godine taj je broj 7.746, što je manje za čak 603 ili oko 24 razreda.

Stravične su brojke iz Herceg-bosanske županije, gdje je prije četiri godine upisano 6.593 učenika, a ove 3,467, što je ujedno i najviši gubitak od svih županija - čak 3.126 djece manje u školskim klupama.

Alarmantno je i u Posavskoj županiji koja je s 2.606 upisana osnovca 2015./2016. godine, ove godine zabilježila pad na 1.934 - čak 672 osnovca manje.

Za razliku od HBŽ-a gdje je alarmantno smanjen broj djece zbog također visokog broja iseljenih, stanje u Srednjobosanskoj županiji je stabilnije i čak bilježe blagi porast. U toj županiji prije pet godina upisano je 5.084 osnovaca, dok ih je ove godine 5.226.

Škole gdje nema niti jedan upisani prvašić

Slavko Lauš, predsjednik sindikata u osnovnom školstvu u HNŽ-u, potvrdio je da je zamjetan pad broja učenika posebno u osnovnim školama u manjim sredinama. "Čak u pojedinim školama imamo slučajeve gdje nije upisano nijedno dijete u prvi razred i to je problem s kojim se posebno suočavamo, posebice i u vrijeme pandemije", rekao je Lauš za Dnevni list.

No, on je naglasio kako će učitelji inzistirati da s početkom nove školske godine djece zaista i krenu u školske klupe, bez online nastave.

"Tražiti ćemo da se djeci omogući dolazak na nastavu uz organizaciju nastave u učionicama kao što su poštovanje fizičke distance i higijene na visokoj razini, ali i da se riješe statusi učitelja-nastavnika koji godinama rade po ugovorima na određeno vrijeme itd.", zaključuje Lauš.

Ministar obrazovanja HNŽ-a, Rašid Hadžović, nedavno je rekao da je sve manji broj učenika globalni problem, a ne samo BiH i HNŽ-a, a brojke potvrđuju da sve manje djece problem cjelokupne društvene zajednice. Naime, prema podacima Agencije za statistiku, prošle školske godine upisano je 29.189 učenika, što je manje za 5,2 posto u odnosu na školsku 2018./2019. godinu.