Piše: V.S.Herceg

desk@dnevni-list.ba

"Tajanstveni" dokument kojeg je proteklih dana prvi spomenuo srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, kazavši kako on u "donošenju tog dokumenta nije sudjelovao", a nakon njega o istom govorio srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nije ništa novo.

I tu je Dodik u pravu kada je potvrdio da se radi o "poznatim stavovima i zaključcima Narodne skupštine RS-a". Dodik je rekao da će o ovom dokumentu u srijedu raspravljati s Vučićem te da će isti uputiti i predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću te lideru SDA Bakiru Izetbegoviću.

Dodik će temu pokušati nametnuti Milanoviću, Čoviću je već nametnuo

Dodik je rekao da će temu "pokušati nametnuti i predsjedniku Hrvatske jer je i ona potpisnica Daytonskog sporazuma", te da će u tom pogledu razgovarati s Draganom Čovićem. No, kako i sama tema nije novina, tako nije novina da na ovu temu Dodik i Čović već dugo razgovaraju čime Dodik, za svoje dugoročne ciljeve, želi uvući i Hrvate u svoj projekt.

Hrvati, kao frustrirani i bespomoćni zbog manipulacije u izbornim procesima i činjenice da u Predsjedništvu ne sjedi onaj kojeg su birali, ali i zbog konstantnih, izazvanih ili ne, sukoba sa SDA, pogodni su "za modeliranje", a to je ujedno i opravdanje ukoliko bi se pojavio otpor u njihovim redovima čudnom savezu sa Dodikom i Srbijom.

U tom kontekstu podsjetimo i da je u svibnju ove godine, prijedlog zastupnika HDZ-a i SNSD-a o izbacivanju inozemnih sudaca iz Ustavnog Suda BiH neslavno završio. Ustavnopravno povjerenstvo Zastupničkog doma PSBiH nije utvrdilo usuglašenost s Ustavom, niti je podržalo principe Prijedloga zakona o izboru sudaca Ustavnog suda BiH koje je prethodno birao predsjednik Europskog suda za ljudska prava.

Radi se o zakonskom prijedlogu koji je najavljivao upravo Dodik, a nakon što je u veljači ove godine izazvao političku krizu zbog presude Ustavnog suda kojom se osporava dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a.

No, o kojem dokumentu i kojim zaključcima Narodne Skupštine RS-a (NS RS) Dodik i Vučić govore?

Povod i sjednica o kojoj će se tek pričati

Podsjetimo na 12. studeni prošle godine i sjednicu NS RS-a čiji je povod bilo protivljenje imenovanju stranih sudaca u Sudu BiH na čemu je inzistirao Dodik i njego SNSD-a, kao i problem ingerencije RS-a nad zemljištem, ali i kao reakcija na Programsku deklaraciju SDA iz rujna prošle godine koja je podigla veliku prašinu zbog određenih točaka - između ostalog i s nimalo benignim "primarnim ciljem" - proglašenju Republike BiH.

Upravo tada, na 15-satnoj maratonskoj sjenici, bez glasova oporbe, u ranu zoru, a na prijedlog Milorada Dodika i njegove stranke SNSD, doneseni su brojni, za BiH vrlo osjetljivi zaključci. Među njima i zaključak o mogućem samoopredjeljenju kao i novom ustavu RS-a i referendumu. Ako se mislilo da će ostati sve mrtvo slovo na papiru, najnovije Dodikove najave potvrđuju suprotno.

U ovim zaključcima NS RS zahtjeva od strana potpisnica i svjedoka Daytonskog sporazuma, kao i od svih predstavnika međunarodne zajednice, "reagiranje na donošenje akata koji pozivaju na razgradnju Daytonskog sporazuma, kao i na svaku aktivnost koja je suprotna njegovim odredbama i principima".

Kako se dalje navodi, u slučaju izostanka reakcije strana potpisnica, svjedoka Daytonskog sporazuma i predstavnika međunarodne zajednice na pokušaje razgradnje Daytonskog sporazuma, Narodna skupština pristupiti će donošenju novog Ustava tog entiteta, o kojem će se izjasniti i građani na referendumu. Također se traži i ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH, reforma cjelokupnog pravosuđa kao i "pripreme za eventualno izdvajanje iz PDV sustava BiH i otvaranje posebnog računa za PDV Republike Srpske, budući da radom Uprave za neizravno oporezivanje BiH, kao i načinom raspodjele prikupljenih sredstava, nastaje šteta za Republiku Srpsku i njene građane".

Dodik se aktivno i glasno hvali "potporom bh. Hrvata"

Dodik se otvoreno hvali potporom "Hrvata u BiH", odnosno, političkih predstavnika jednog konstitutivnog naroda bez kojih ne može ostvariti svoj cilj i u tome mu je slonovsku uslugu napravio upravo SDA. Podsjetimo da je slično bilo i s referendumom osamostalnosti BiH koji se nikada ne bi izglasao bez snažne potpore Hrvata.

Dok Dodik ne krije svoj krajnji cilj o samoopredjeljenju i disoluciji RS-a, Hrvati bi u ovoj priči mogli ispasti najveći tragičari - bili su među najzaslužnijima za proglašenje neovisne BiH, kojoj bi na kraju i presudili, a sebe, od proeuropskog naroda, pretvorili u srpsko-rusku marionetu u nadi da bi i oni mogli dobiti "mrvice kolača". Ne treba ni pomišljati kako bi se ova "hrvatska politička avantura", dobrim dijelom temeljena i na egoizmu, odrazila na Hrvate "sjeverno od Ivana". I sada su aktualne riječi Stjepana Radića "Ne srljajte kao guske u magli", koje je rekao u svom povijesnom govoru, protiveći se bezuvjetnom ujedinjenju Hrvatske s Kraljevinom Srbijom.

Zaključci 7., posebne sjednice NSRS-a – studeni 2019.

1. NSRS usvaja Informaciju o neustavnoj transformaciji daytonske strukture BiH i utjecaju na položaj i prava Republike Srpske.

2. NS odbacuje sve akte koji su protuustavni i koji nisu u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH. NSRS će nastaviti djelovati u skladu s osnovnim ustavnim načelom prema kojem je BiH nastala Daytonskim sporazumom i prema kojem je sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH. Stavovi i aktivnosti koji nisu u skladu s ovim osnovnim ustavnim načelom dovode do narušavanja ustavno-pravnog ustrojstva BiH, Republike Srpske i Federacije BiH, te ugrožavaju mir i stabilnost.

3. Svaki udar na konstitutivne narode i ravnopravne entitete NSRS smatra udarom na sam Daytonski sporazum i ustavno-pravnu strukturu složene državne zajednice BiH. NSRS će reagirati na sve protupravne i protuustavne akte i aktivnosti domaćih i stranih faktora usmjerene na urušavanje i izmjenu Daytonskog sporazuma.

4. Ističemo da je BiH nastala suglasnošću Republike Srpske i Federacije BiH i da samo suglasnošću oba entiteta može i postojati, zbog toga je bilo kakva težnja za izmjenom složene daytonske strukture apsolutno nedopustiva i može dovesti do neželjenih posljedica.

5. Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva od strana potpisnica i svjedoka Daytonskog sporazuma, kao i od svih predstavnika međunarodne zajednice, reagiranje na donošenje akata koji pozivaju na razgradnju Daytonskog sporazuma, kao i na svaku aktivnost koja je protivna njegovim odredbama i principima, te da omoguće pokretanje neophodni procedura kojima će se BiH, Republika Srpska i Federacija BiH vratiti u predviđene okvire ovog međunarodnog sporazuma.

6. U slučaju izostanka reakcije strana potpisnica, svjedoka Daytonskog sporazuma i predstavnika međunarodne zajednice na pokušaje razgradnje Daytonskog sporazuma, NS RS će pristupiti donošenju novog Ustava Republike Srpske, o kojem će se izjasniti i građani na referendumu. Novi Ustav Republike Srpske zasnivat će se na izvornim principima Daytonskog sporazuma i omogućiti će Republici Srpskoj povrat oduzetih nadležnosti i funkcioniranje u skladu s Daytonskim sporazumom.

7. NSRS zadužuje sve nadležne institucije Republike Srpske da, bez odlaganja, preduzmu neophodne aktivnosti u cilju pripreme sveobuhvatne informacije o okolnostima i aktivnostima koje su dovele do donošenja odluke o davanju suglasnosti Republike Srpske na sporazume o formiranju Zakona o obrani BiH, Zakona o neizravnom oporezivanju BiH, Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, kao i drugih zakona kojima su derogirane nadležnosti Republike Srpske, kao i onih zakona koji su nametnuti od strane Visokih predstavnika u BiH i kojima se ugrožava ustavno-pravni položaj Republike Srpske zajamčen Daytonskim sporazumom.

8. Narodna skupština Republike Srpske će reagirati u pogledu određivanja budućeg statusa Republike Srpske u slučaju bilo kakvih nastojanja protuustavne teritorijalne reorganizacije BiH i bilo kakvih aktivnosti na urušavanju teritorijalne organizacije Grada Istočno Sarajevo, kao i u slučaju svih drugih aktivnosti usmjerenih na transformaciju i dekonstrukciju Daytonskog sporazuma i strukturu državne zajednice koja je njim stvorena.

9. NSRS kao nositelje suvereniteta prihvaća samo entitete i konstitutivne narode u BiH, te bilo kakvo nametanje suvereniteta izvan toga ima neustavan i antidaytonski karakter. BiH posjeduje ograničeni i izvedeni suverenitet koji se ogleda u djelovanju prema trećim državama. Unutarnji suverenitet pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

10. S tim u svezi, NS RS, kao najvažnije načelo Daytonskog sporazuma i njegovog Aneksa IV ističe prava konstitutivnih naroda u skladu s principima Ustava BiH i međunarodnih dokumenata koji promoviraju prava naroda, a koji su dio ustavnog sustava u BiH, uključujući i pravo na samoopredjeljenje, što u okvirima Daytonskog sporazuma podrazumijeva očuvanje daytonske strukture i široke autonomije entiteta. Nadležnosti BiH utvrđene Ustavom BiH su ograničene i taksativno nabrojane u članu 3.1. dok su nadležnosti entiteta sve one koje Ustavom BiH nisu izričito dodijeljene razini BiH. To potvrđuju i mehanizmi zaštite entitetskih prava kao i prava konstitutivnih naroda. U slučaju negiranja prava naroda na samoopredjeljenje koje je proklamirano Poveljom Ujedinjenih nacija i daljnjoj podršci aktivnostima koje vode razgradnji Daytonskog sporazuma, Republika Srpska zadržava pravo da konačno odluči o svom budućem statusu.

11. NS RS odbacuje svako djelovanje koje je usmjereno na izmjenu izvornog Daytonskog sporazuma i njegovog Aneksa 4 – Ustava BiH, koji je temelj postojanja i rada svih institucija i dužnosnika na razini BiH, te će svako djelovanje koje nije u skladu s Ustavom BiH u budućnosti imati odgovarajuću reakciju iz Republike Srpske. Djelovanje suprotno stavovima NS RS kao najvišeg zakonodavnog i ustavnopravnog organa Republike Srpske, smatrati će se ugrožavanjem suvereniteta i ustavnog poretka Republike Srpske. Takve aktivnosti treba odrediti kao kazneno djelo po Kaznenom zakonu Republike Srpske.

12. NS RS obvezuje predstavnike Republike Srpske u Predsjedništvu BiH, u Predstavničkom i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i u Vijeću ministara BiH, da ne sudjeluju u mijenjanju Poslovnika o radu i drugih akata na način da se tim izmjenama smanjuje broj predviđenih srpskih glasova i glasova iz Republike Srpske za donošenje odluka iz njihove nadležnosti.

13. U BiH je godinama na djelu sustavna i nelegalna unitarizacija činjena nepravnim postupcima visokog predstavnika uz brutalna kršenja ustavne strukture BiH. NS RS ne prihvaća aktivnosti koje vode neustavnoj unitarizaciji BiH, te zahtijeva od svih nositelja vlasti, kako u Republici Srpskoj, tako i u zajedničkim institucijama državne zajednice BiH, da sve svoje aktivnosti usmjere na povrat ustavnih nadležnosti entiteta.

14. NS RS će, shodno poštovanju suvereniteta i vladavine prava, pokrenuti inicijativu za ukidanje Ureda visokog predstavnika. Postojanje i djelovanje Visokog predstavnika, kao neizabranog stranog dužnosnika bez ikakve odgovornosti, koji je prisvojio neograničena izvršne, zakonodavne i sudske ovlasti koja ne podliježu nikakvoj reviziji, predstavlja kršenje Aneksa X., Daytonskog sporazuma kojim su jasno propisane nadležnosti Visokog predstavnika. Aneks X., Daytonskog sporazuma kojim je, suglasnošću entiteta koji čine BiH, ustanovljena funkcija Visokog predstavnika i definiran njegov zakonski autoritet, ne sadrži odredbe koje mu daju ovlasti da izdaje bilo kakve obvezujuće odluke. Neprihvatljiv je i neproduktivan daljnji ostanak i ponašanje Visokog predstavnika u BiH, čije izjave češće doprinose nesporazumima nego sporazumima u BiH.

15. NS RS odbacuje „bonske ovlasti“ visokog predstavnika kao potpuno neustavna, nezakonita i nelegitimna, budući da njihova primjena predstavlja flagrantnu povrjedu ustavno-pravnog ustrojstva BiH i kršenje osnovnih ljudskih prava, kao i međunarodnih instrumenata za njihovu zaštitu.

16. NS RS će pokrenuti pitanje sastava i načina rada Ustavnog suda BiH. Ustavni sud BiH nema legitimitet zbog prisustva stranih sudaca u sastavu Ustavnog suda, koji više političkim nego pravnim djelovanjem nanose nemjerljivu štetu Republici Srpskoj. Neprihvatljivo je daljnje prisustvo stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH, jer niti jedna zemlja u svijetu nema u svom ustavnom sudu mjesta rezervirana za strane sudce, što samo dokazuje da BiH nije suverena zemlja. Prisustvo stranih sudaca u Ustavnom sudu nespojivo je sa opredijeljenošću za europsku budućnost BiH. Ustavni sud BiH u praksi ima i druge nadležnosti koje su atipične u suvremenom ustavnom sudstvu, koje još proširuje, što je apsolutno nedopustivo.

17. NS RS zadužuje Vladu Republike Srpske za pokretanje pregovore s Vladom Federacije BiH u cilju žurnog usuglašavanja Zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim će biti reguliran njegov sastav i funkcioniranje u skladu s temeljnim principima Ustava BiH, te otklonjene sve zapreke za daljnji napredak državne zajednice prema Europskoj uniji i da u narednom periodu pripremi Zakon o rehabilitaciji svih nezakonito smijenjenih osoba iz Republike Srpske koji su smijenjeni odlukama visokih predstavnika.

18. NS RS zadužuje Vladu Republike Srpske i druge nadležne institucije za pokretanje reforme institucija pravosuđa na razini BiH – Suda BiH, Tužiteljstva BiH i sustava Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, koje je visoki predstavnik nametnuo nezakonitim odlukama, suprotno Ustavu. Zakon o Sudu BiH mora spriječiti proširenu nadležnost suda u odnosu na kaznene zakone entiteta, te omogućiti formiranje neovisnog prizivnog suda čija će nadležnost biti ograničena na predmete Suda BiH. Reforme su nužne i da bi se osiguralo da Tužiteljstvo BiH bude neovisno, odgovorno i oslobođeno dominacije jedne političke stranke ili konstitutivnog naroda ili utjecaja međunarodne zajednice. Entitetske institucije trebaju imati ovlasti u pogledu imenovanja i nadzora nad entitetskim sudcima i tužiteljima, a nadležnost u pogledu sudaca i tužitelja na razini BiH trebaju biti ravnomjerno raspoređena između entitetskih institucija.

19. NS RS zadužuje Vladu Republike Srpske za analiziranje učinaka neustavnih prijenosa nadležnosti s entiteta na razinu BiH, uključujući nadležnosti prenesene putem tzv. međuentitetskih sporazuma u oblasti obrane i neizravnih poreza, te da o tome izvijesti Narodnu skupštinu, s ciljem pokretanja razgovora između entiteta i legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda o preispitivanju njihove učinkovitosti. Posebno, NS RS zadužuje Vladu Republike Srpske da izvrši pripreme kako bi se omogućilo eventualno izdvajanje iz PDV sustava BiH i otvaranje posebnog računa za PDV Republike Srpske, budući da radom Uprave za neizravno oporezivanje BiH, kao i načinom raspodjele prikupljenih sredstava, nastaje šteta za Republiku Srpsku i njene građane.

20. NS RS će nastaviti djelovati u skladu s Rezolucijom o zaštiti ustavnog poretka i vojnoj neutralnosti kojom se Republika Srpska obvezala na vojnu neutralnost. NS RS podržava suradnju sa NATO-om i njenim ključnim članicama na pitanjima sigurnosti, ali se protivi članstvu BiH u NATO, najprije zbog toga što neprihvatljivim smatra formiranje NATO granice prema Republici Srbiji, kao i zbog ogromnih troškova koje bi pristupanje ovom savezu proizvelo za Republiku Srpsku i BiH. U slučaju nasilnih pokušaja pristupanja Bosne i Hercegovine NATO savezu, Republika Srpska će održati referendum na kojem će građani odlučiti o članstvu Republike Srpske u bilo kakvim vojnim savezima.